U petak smo objavili i da PBZ kreće u podizanje niza naknada, i to od 1. listopada, zbog čega smo upitali i ostale velike banke hoće li usluge građanima poskupjeti zbog nove regulacije. Kako ECB još nije objavio koje su to značajne banke koje će staviti pod direktan nadzor (vjerojatno Zagrebačku banku, Privrednu banku Zagreb, Addiko, Raiffeisen, OTP i HPB), banke su bile nesklone komentiraju ove teme, pa je u njihovo ime na naša pitanja odgovorila Hrvatska udruga banaka koju vodi Zdenko Adrović.

U HUB-u su mišljenja da je pristupanje bankovnoj uniji izrazito korisno jer se tako uspostavljaju jedinstvena pravila te zajednički sustav nadzora i sanacije banaka na razini cijele Europske unije.

'Europska središnja banka izravno će nadzirati značajne kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj, uz i dalje važnu ulogu supervizije HNB-a. Jedinstvena politika supervizije na razini Europske unije dodatno će osnažiti otpornost bankarskog sektora te učiniti banke sposobnima da se nose sa svim financijskim krizama u budućnosti. Također, ulaskom u bankovnu uniju smanjit će se troškovi regulacije, prije svega stopa obvezne rezerve, što bi dugoročno trebalo utjecati na povoljnije uvjete financiranja, kažu nam HUB-ovci.

Iako nam nisu izravno odgovorili na pitanje hoće li od 1. listopada velike banke podići cijene usluga građanima zbog nove regulacije, podsjećaju i da su kamate u kontinuiranom su padu već niz godina te su trenutno na povijesno niskim razinama.

'Neizvjesnost na financijskom tržištu uzrokovana globalnom pandemijom mogla bi privremeno zaustaviti daljnji pad kamatnih stopa, ali izvjesno je da će se globalni trend niskih kamatnih stopa nastaviti. Shodno navedenom, kratkoročno ne očekujemo znatne promjene visine kamatnih stopa', dodaju.

Zanimljivo, u Hrvatskoj narodnoj banci za tportal kažu kako očekuju da će se troškovi banaka koji se odnose na sveobuhvatnu superviziju povećati uspostavom bliske suradnje.

'Naime, uz naknadu za superviziju koju trenutačno plaćaju HNB-u, domaće će kreditne institucije biti dužne platiti i naknadu za superviziju ECB-u. Te naknade relevantnim institucijama služe kako bi nadoknadile troškove koje imaju pri provođenju supervizije kreditnih institucija', kažu u našoj središnjoj banci.

Očekuju da će početkom rujna ECB finalizirati formalni proces procjene kojom će utvrditi banke koje ispunjavaju kriterije za svrstavanje među značajne institucije. Odluka o tome je li banka značajna ili nije ECB će temeljiti na njezinoj veličini, važnosti za gospodarstvo države, njezinom prekograničnim aktivnostima i činjenici je li zatražila ili dobila izravnu financijsku potporu Europskoga stabilizacijskog mehanizma ili Europskog fonda za financijsku stabilnost.