Sokovi se danas oporezuju količinski, po proizvedenom hektolitru, a taj će se model zamijeniti oporezivanjem šećera u pojedinom piću, što će poskupiti sve sokove. Zašto se oporezuju baš sokovi, a ne ostale slastice, nije baš nikome previše jasno, no kao jedan od motiva jačeg oporezivanja spominje se borba protiv pretilosti.

Hoće li Hrvati stvarno piti manje slatkih sokova nakon što se na njih udari porezom, kakve to posljedice viši porezi mogu imati na poslovanje najvećih proizvođača i kako se u svijetu bore protiv pretilosti, upitali smo gotovo sve domaće proizvođače, a svoje komentare su nam poslali iz Coca-Cole, Atlantic grupe i Maraske.

U Atlantic grupi, koja proizvodi Cedevitu i Cocktu, upozoravaju da zbog novog poreza reperkusije na cijelu prehrambenu industriju mogu biti značajne.

'U ovom trenutku nemoguće je komentirati bilo kakvo poskupljenje jer nemamo spoznaju o trošarinskim kriterijima koji će se primjenjivati na bezalkoholna pića. Ipak, protiv smo najava o uvođenju novih nameta na bezalkoholna pića kojima bi se nadomjestio potencijalni gubitak poreznih prihoda', kažu u kompaniji Emila Tedeschija te pojašnjavaju:

'Argumenti kojima se pravda novi porez kao mjera borbe protiv pretilosti dokazano su neučinkoviti i neproduktivni te govore u prilog prevencije, a ne represije. Iskustva pokazuju kako su mnoge razvijene zemlje poput Danske odustale od poreza na šećere i masti, a u Meksiku je nakon uvođenja poreza na šećer dnevni energetski unos smanjen tek za 6-10 kalorija. Reperkusije na prehrambenu industriju s druge strane bile su značajne.'

U Coca-Coli, koja proizvodi pića u Hrvatskoj već pedeset godina, kažu nam da su svjesni toga da je pretilost opći i složen problem. Kažu da stalno razvijaju svoj portfelj kako bi pomogli stvoriti zdraviju prehranu, zbog čega su u mnogim pićima već smanjili udio šećera da bi zadovoljili preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za dnevni unos.

'U razdoblju između 2015. i 2018. u Hrvatskoj smo smanjili ukupan broj kalorija u svojoj ponudi proizvoda za 8,5 posto, a tijekom sljedećih triju godina dodatno ćemo smanjiti broj kalorija u našim gaziranim pićima za 30 posto. Nemamo konkretne dokaze da takvi porezi imaju opipljiv utjecaj na potrošnju šećera i svjesni smo toga da Svjetska zdravstvena organizacija ne uključuje posebne poreze kao mjeru za smanjenje pretilosti', poručuju nam u Coca-Coli, uz opasku da se pokazalo kako selektivni porezi utječu na lanac vrijednosti, katkad potičući i prekograničnu potrošnju.

Prema istraživanju tvrtke McKinsey Global Institute, najučinkovitiji načini za borbu protiv pretilosti uključuju preoblikovanje proizvoda, manja pakiranja i obrazovanje, a to su koraci koje Coca-Cola već poduzima.

Direktor Maraske Stipe Bevanda drži da ova reforma neće dati željene efekte niti će djelovati na savjest potrošača, više će imati učinak kao fiskalna mjera.

'Smatramo da se na potrosače treba utjecati kroz cjeloživotno obrazovanje i kontinuiranu edukaciju o nutricionizmu', ističe Bevanda.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu nam pak da zasad, bez konkretnog prijedloga novog propisa, ne mogu prognozirati kako će se on odraziti na cijene.

'Pretpostavljamo da projekcija godišnjeg ukupnog prihoda od ovog novog načina oporezivanja bezalkoholnih pića korelira s dosadašnjim prihodima, no očito je da će proizvodi s većim udjelom šećera biti više penalizirani radi 'postizanja javnozdravstvenih ciljeva', kako stoji u samom prijedlogu Ministarstva financija', kažu nam u Komori.

Sve u svemu, da sumiramo stavove naših sugovornika, za vrlo malo potencijalnih dobitaka za javno zdravstvo riskiraju se velike reperkusije za prehrambenu industriju i osobnu potrošnju, čiji bi se dio mogao preseliti i preko granice, gdje posebnih poreza za slađa pića - nema.