Fina, međutim, ne raspolaže podacima o svim nepodmirenim dospjelim obvezama poslovnih subjekata, tako da je potpuna nepoznanica koliko stvarno iznosi nelikvidnost hrvatskog gospodarstva. Mirko Grubišić iz Fine upozorava na sindrom nepotpunih podataka o razmjerima nelikvidnosti ili, drugim riječima, na potencijalno mnogo veći broj insolventnih tvrtki sa ili bez zaposlenih.

'Vrlo su rijetki slučajevi da dužnici podnose naloge za podmirenje svojih drugih dospjelih nepodmirenih obveza jer ne žele sami blokirati svoj račun i time dovesti u pitanje isplatu plaća ili nekih drugih obveza kojima daju prioritet', smatra Grubišić.

Ukupni prihod poduzetnika koji nikog ne zapošljavaju, a među kojima su i mnoge tzv. fantomske tvrtke, u 2009. je iznosio 12,5 milijardi kuna, dok je gubitak nakon oporezivanja bio 2,7 milijardi kuna.

Od 2002. povećava se broj poduzetnika bez zaposlenih, pa danas gotovo svaki treći poduzetnik u Hrvatskoj nikog ne zapošljava. Bujanje takvih tvrtki započelo je 2002, kada ih je bilo 13.225 i imale su udio od 21 posto u ukupnom broju poduzetnika. U 2009. njihov je broj narastao na 27 tisuća, a tržišni udio iznosi 30 posto. To ne znači samo da gotovo svaki treći poduzetnik danas nije zainteresiran zaposliti nekoga, nego je upravo iz te grupe poduzetnika generirano čak 64,9 posto ukupnih nepodmirenih dospjelih obveza.

Ta grupa u ukupnom prihodu hrvatskih poduzetnika sudjeluje sa svega 2 posto. Grubišić zaključuje: 'Krajem 2009. od ukupno 27.025 poduzetnika bez zaposlenih, njih 17.510 je prijavilo 10,4 milijarde kuna nepodmirenih obveza, što je 64,9 posto ukupno nepodmirenih obveza pravnih osoba. Ti poduzetnici su u prosjeku u razdoblju 2002-2009. imali 50,8 posto svih prijavljenih nepodmirenih obveza. Kada tome dodamo podatak da su zbog tri četvrtine nepodmirenih obveza poduzetnici blokirani više od 360 dana i da u tome najveći udio imaju poduzetnici bez zaposlenih, možemo se zapitati u kojoj mjeri se provode zakoni o stečaju i likvidaciji.'