Prema riječima ministra financija Zdravka Marića novi zakon objedinjava i ugrađuje u hrvatsko zakonodavstvo ukupno 15 europskih direktiva i 9 uredbi.

Najvažniji razlog izrade prijedloga tog zakona je uvođenje direktive MiFID II, koja donosi brojne novine za sve sudionike na tržištu kapitala, a kojima je cilj spriječiti zlouporabe koje su dovele do velike financijske krize 2008. godine.

Da bi se to postiglo ubuduće će se trgovanje svim financijskim instrumentima odvijati na organiziranim tržištima. Kako se do sada nedioničkim instrumentima kao što su obveznice, derivati ili izvedenice u značajnoj mjeri trgovalo izvan uređenih tržišta (na tzv. OTC tržištima), primjena direktive predviđa uspostavljanje nove trgovinske platforme.

To znači, pojasnio je Marić, da će se većina transakcija kojima se do sada trgovalo izvan uređenih tržišta prebaciti na uređena.

Zakon predviđa i uvođenje trgovinske platforme za rastuće tržište malih i srednjih poduzetnika putem koje bi oni na jednostavan način mogli prikupljati kapital za razvoj i investicije. U tom smislu Zagrebačka burza već je pokrenula projekt Progress s ciljem stvaranja uvjeta da kompanije u svim fazama rasta mogu osigurati potreban kapital.

Jedna od važnijih izmjena je i jačanje uloge Hanfe u nadzoru i kontroli financijskih izvještaja društava izlistanih na burzi. Ove mjere trebale bi onemogućiti manipuliranje financijskim podacima kao u slučaju Agrokor te osigurati višu razinu transparentnosti i vjerodostojnosti informacija za investitore.

U tom smislu Hanfa će postati nadzorno tijelo za financijske informacije izdavatelja te izricati odgovarajuće nadzorne mjere.

U zakon se uvode i dodatne mjere zaštita investitora, postrožuju se uvjeti kada investicijska društva mogu primiti poticaj od trećih strana, propisuje se vođenje evidencije o svim primljenim poticajima, poboljšava se kvaliteta informacija koje se daju klijentima itd.

Detaljnije je uređenoi sprječavanje zlouporabe tržišta - uvedene su mjere za sprječavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem za sve pravne i fizičke osobe.

'Iako će zbog novog zakona o tržištu kapitala sudionici na tržištu kapitala, primarno Zagrebačka burza te pružatelji investicijskih usluga, odnosno investicijska društva, kreditne institucije, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima, imati određene troškove, očekuje se ipak pozitivan učinak na tržište kapitala, prvenstveno u dijelu zaštite ulagatelja, što bi u konačnici trebalo stvoriti preduvjete i za povećanje likvidnosti tržišta', istaknuo je Marić.

Prijedlogom zakona propisano je i da Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), koje trenutno upravlja sustavom namire u Hrvatskoj mora proći postupak licenciranja po uredbi EU-a te ishoditi odobrenje za rad od strane Hanfe kao nadležnog tijela.

Ako SKDD ne ishodi odobrenje od Agencije, više neće biti u mogućnosti upravljati sustavom namire na način kako to radi danas te će mu Agencija u tom dijelu morati oduzeti odobrenje za rad, a njegovo poslovanje u dijelu upravljanja sustavom namire za domaće sudionike i infrastrukturu tržišta kapitala trebat će preuzeti drugi za to ovlašteni pravni subjekt.

Izrada novog zakona o tržištu kapitala trajala je više od dvije godine, a na njemu je radilo više radnih skupina s obzirom na to da je riječ o najkompleksnijoj materiji u financijskom sektoru.