Nakon brojnih skandala i istraga o poslovanju Hrvatskih autocesta (HAC) na red su došle i Hrvatske ceste (HC) koje su se dosad predstavljale kao tvrtka bez afera. Do Hrvatskih cesta, državne tvrtke koja održava i gradi sve državne ceste osim autocesta, USKOK je došao prvo preko provjere poslova Skladgradnje
Iako nije bila na natječaju, Skladgradnja je dobila posao na brzoj cesti od Sv. Kuzama do Križišća, vrijednoj 800 milijuna kuna. Izgradnju prve dvije poddionice na ovom pravcu (Sv. Kuzam - Gradina, koja je vrijedna 143,4 milijuna kuna, i Gradina - Hreljin, koja je vrijedna 122,3 milijuna kuna) je 2008. godine dobila tvrtka GP Krk.
Međutim, na kraju je posao pod nepoznatim okolnostima ustupljen Skladgradnji. Direktor GP-a Krk Josip Purić kaže da oni to ne znaju jer im je njihov jedini ugovoreni podizvođač zagrebački Viadukt.
Viadukt je inače i dio konzorcija koji je dobio treću i četvrtu poddionicu, posao ukupno vrijedan čak 532 milijuna kuna. S njima su još u poslu Hidroelektra, Konstruktor, Strabag i Osijek Koteks. Četiri tvrtke su spominjane u kontekstu afera s HAC-om, dok GP Krk dosad nije bio u tom društvu.
Drugi ugovor koji se provjerava je način financiranja čuvene brze ceste do zadarske luke Gaženica koja je poskupila s prvotno planiranih 250 na 660 milijuna kuna i koju su formalno gradile Hrvatske ceste, ali su ih plaćale Hrvatske autoceste. Nju je također gradio Viadukt, a puštena je u promet krajem 2007. Investitor su bile Hrvatske ceste, ali je neuobičajeno da ih je plaćao HAC.
Prema informacijama Poslovnog dnevnika, USKOK istražuje je li u biti djelomično tu cestu financirao HEP kroz već utvrđeni štetni ugovor o kupnji trafostanica od HAC-a za 300 milijuna kuna. Stanice su prodane pošto je cesta otvorena, a ugovori pokazuju da je nakon toga dio novca HAC isplatio HC-u.