Prema neslužbenim informacijama, ove godine trebao bi početi proces prodaje maloprodajnog lanca Studenac u vlasništvu investicijskog fonda Enterprise. Provjerili smo kako posluje ovaj brzorastući trgovački lanac i što je moglo navesti financijske ulagače da razmotre opciju izlaska iz investicije
Kako doznaje Jutarnji list, poljski fond Enterprise u potrazi je za kupcima te je još početkom godine angažirao kao savjetnika poljsku podružnicu JP Morgana.
No budući da zasad nitko od postojećih maloprodajnih lanaca koji posluju na hrvatskom tržištu nije pokazao interes za preuzimanje Studenca, Jutarnji navodi da dobro upućeni u ovaj proces procjenjuju da će se nastaviti razgovori s mogućim investitorima. Tek kad budu imali nekoliko ili barem jedan ozbiljan iskazan interes, doći će i do formalnog pokretanja prodaje.
vezane vijesti
Od 2018., otkako su ga financijski ulagači preuzeli od osnivača Josipa Milavića, Studenac je najbrže rastući trgovački lanac u Hrvatskoj. Fond Enterprise uložio je u njega više od 300 milijuna eura, što uključuje ulaganja u razvoj poslovanja, kapitalna ulaganja i akvizicije.
U četiri godine utrostručili prihod
Zahvaljujući brojnim preuzimanjima manjih trgovačkih lanaca diljem Hrvatske, Studenac je u četiri godine gotovo utrostručio prihod. Lani mu je promet porastao 33,1 posto, dosegnuvši 414,9 milijuna eura. Time je učvrstio sedmu poziciju na listi 10 najvećih trgovaca.
No unatoč bržem rastu od konkurencije, ostao je daleko od ambicioznog cilja, proboja na položaj trećeg najvećeg hrvatskog trgovca na malo prema prihodima te do tržišnog udjela većeg od deset posto.
Dva ograničavajuća faktora
U daljnjem rastu Studenca postoje dva ograničavajuća faktora. Privi je prevladavajući format prodavaonica. Za razliku od vodećih trgovaca, Studenac većinu prometa ostvaruje u malim dućanima. Od njegovih 1136 prodavaonica, samo je jedan hipermarket, supermarketa je stotinjak, a ostalo čine male kvartovske trgovine.
Premda prednjači po broju prodajnih mjesta, Studenac teško može pratiti najveće trgovce jer oni većinu prometa realiziraju u supermarketima i hipermarketima, u kojima se ostvaruje više od dvije trećine ukupnog prihoda u trgovini na malo.
Drugi ograničavajući čimbenik je sve manje prostora za nove akvizicije. Od srednje velikih trgovačkih lanaca preostali su samo još križevački KTC i vinkovački Boso, čiji vlasnici dosad nisu pokazali interes za prodaju. Čak i ako uspije preuzeti ova dva trgovca, fond Enterprise neće značajnije napredovati na ljestvici. A preuzimanje većih igrača malo je vjerojatno. Najbliži konkurent Studenca je splitski Tommy, čiji je vlasnik Tomislav Mamić lani pregovarao o prodaji svog lanca, ali među potencijalnim kupcima nije se spominjao Studenac.
Studenac zaostaje za drugim vodećim lancima i po ključnim financijskim pokazateljima. Njegova EBITDA marža, koja pokazuje efikasnost poslovanja, lani je iznosila 7,9 posto dok se kod glavnih konkurenata, s izuzetkom Spara i Kauflanda, kreće između 8,5 i 9,5 posto.
Neto gubitak 1,3 milijuna eura
Kada je riječ o konačnom rezultatu poslovanja, Studenac je jedini od 10 najvećih lanaca lani poslovao s gubitkom. Strategija preuzimanja putem financijske poluge dovela je do relativno visoke zaduženosti. Zbog visokih troškova otplate duga neto dobit se proteklih godina smanjivala, a prošlu godinu tvrtka je zaključila s neto gubitkom od 1,3 milijuna eura.
Uslijed snažnog rasta materijalnih i financijskih troškova oslabjela je likvidnost poslovanja, o čemu svjedoči podatak da su krajem godine potraživanja od kupaca iznosila 11,6 milijuna eura, a obveze prema dobavljačima dosegnule su 83 milijuna eura.
Spomenuta ograničenja i slabosti u poslovanju, po svemu sudeći, potaknuli su postojeće vlasnike da razmotre mogućnost izlaska iz investicije.
