Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,3 posto, na 84,80 dolara, a za toliko je pojeftinio i barel na američkom tržištu, pa mu je cijena skliznula na 81,25 dolara.

U prethodnih sedam tjedana cijena barela u Londonu porasla je oko 18, a na američkom tržištu više od 20 posto.

No, prošloga je tjedna splasnula sklonost ulagača prema riziku jer se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, dok bi središnje banke mogle zadržati kamatne stope na visokim razinama dulje nego što se očekivalo.

Fokus trgovaca naftom okrenuo se konsolidaciji, nakon što je opća sklonost riziku "potisnuta zbog jačanja makroekonomskih prepreka - od sporog rasta Kine do zabrinutosti zbog rastućih kamatnih stopa", napisao je u svojoj bilješci Ole Hansen iz Saxo banke.

Smatralo se da će Kina, najveća svjetska uvoznica nafte, igrati glavnu ulogu u povećanju potražnje za naftom u ovoj godini. No, oporavak te zemlje nakon ukidanja covid mjera, je sporiji nego što se očekivalo.

Domaća potražnja je slaba, kao i inozemna, pa proizvodna aktivnost slabi, što izaziva strahovanja da Peking neće ispuniti svoj ciljani rast od 5 posto na godišnjoj razini.

"Nafta se našla nasukana na brodskim putovima financijskih vijesti, a čak ni nastavak pada zaliha nije dovoljan da omogući nastavak plovidbe u pozitivnim vodama", rekao je John Evans iz PVM-a.

Još jedan čimbenik koji pritišće cijene je zabrinutost da američka središnja banka Fed još nije završila s povećanjem kamatnih stopa jer je inflacija, premda usporena, i dalje iznad ciljanih razina. A viši troškovi zaduživanja usporavaju gospodarski rast, a time i ukupnu potražnju za naftom.

„Zbog svega toga, cijene će se nafte, čini se, neko vrijeme kretati u vrlo uskom rasponu”, kaže Rob Haworth, portfelj menadžer u U.S. Bank Asset Management.

U odnosu na početak godine, cijena barela na londonskom tržištu u minusu je oko 1,3 posto, dok je na američkom tržištu u plusu oko 1,2 posto.