Početak tjedna nije donio dobre vijesti za farmaceutskog giganta Johnson & Johnson jer ga je sud u američkoj saveznoj državi Oklahomi kaznio s 572 milijuna dolara zbog njegove uloge u ovisničkoj epidemiji koja već dva desetljeća trese Sjedinjene Američke Države. I dok sama kazna velikoj korporaciji koja je nemoralno i nezakonito pokušala prodati što više svojih proizvoda ovih dana nažalost više i nije neka vijest, slučaj je značajan jer se radi o prvoj takvoj presudi vezanoj uz krizu koja je u Americi u dvadesetak godina odnijela više od 400 tisuća života.

Za razliku od ostatka svijeta u kojem je borba protiv ovisnosti uglavnom fokusirana na nelegalna tržišta narkotika, u SAD-u je krajem devedesetih počeo rast ovisnosti o opijatima koji se izdaju na recept. Najvećim se dijelom radi o lijekovima koji se prepisuju protiv kroničnih bolova, a baziraju se na spojevima poput oksikodona ili fentanila, čije je djelovanje slično morfiju ili heroinu. Olako prepisivanje takvih lijekova dovelo je do pojave epidemije ovisnosti i povećanja broja smrtnih slučajeva vezanih uz te narkotike, a presuda u Oklahomi prva je takva u kojoj se dio krivice za tragični trend prebacuje na kompaniju koja proizvodi lijekove.

Johnson & Johnson je, prema riječima suca Thada Balkmana, provodio 'obmanjujuću i opasnu' prodajnu kampanju agresivno šireći netočne tvrdnje o sigurnosti i efikasnosti vlastitih proizvoda. Kompanija je svojim obmanama sudjelovala u promjeni medicinske prakse, koristeći vlastite resurse za financiranje organizacija i istraživanja koji promiču narkotike te time potkapajući oprez liječnika prilikom prepisivanja narkotika.

Državni odvjetnik Oklahome je tužbu, kojom je inicijalno zatraženo 17 milijardi dolara odštete, pokrenuo 2017. godine, a na američkim sudovima u ovom trenutku u tijeku je više od 2000 sličnih procesa u kojima se traži odgovornost za epidemiju. Presuda iz Oklahome mogla bi poslužiti kao presedan u sličnim slučajevima protiv drugih proizvođača, distributera ili ljekarni diljem SAD-a. Spomenuta odšteta od 572 milijuna dolara bit će uvećana za troškove tretmana, sprečavanja predoziranja i druge rashode vezane uz borbu s epidemijom u Oklahomi u idućih nekoliko godina.

Američka savezna država Oklahoma ima stanovnika otprilike koliko i Hrvatska, a samo od 2000. godine u njoj je od predoziranja umrlo 6000 osoba. Na razmjere problema, s razlogom prozvanog epidemijom, može ukazati i podatak da je u 2015. u Oklahomi prodano više od 326 milijuna raznih lijekova protiv bolova, što je u prosjeku 110 tableta po svakom stanovniku. Od 2016. do 2018. izdano je oko 18 milijuna recepata za narkotike, a na razini cijelog SAD-a broj takvih recepata 2012. dosegnuo je rekordnih 250 milijuna.

Iz Johnson & Johnsona najavili su da će se žaliti na presudu i tvrde da su lijekovi koje su prodavali imali dozvolu saveznih regulatora te da ih se ne može izravno vezati ni uz jednu smrt u Oklahomi. No u presudi jasno stoji da nije istinit stav kompanije da su žrtve isključivo posljedica nesmotrenog korištenja droga, odnosno lijekova. Sudac Balkman ocijenio je da je u suradnji s drugim kompanijama Johnson & Johnson djelovao kako bi se povećao broj recepata stvarajući lažnu priču da postoji velika potražnja za lijekovima protiv bolova i da je rizik zloupotrebe vrlo nizak, kao i da ne postoji opasnost od izdavanja tih narkotika na recept.

U presudi se navodi da je 'ključni element marketinške strategije bilo preskočiti ograničenja liberalnog prepisivanja lijekova tvrdnjama da se kroničnu bol ne tretira adekvatno (time stvarajući problem) i da je rješenje povećan broj recepata'. Između ostalog, kompanija je slala trgovačke agente liječnicima u Oklahomi koji su davali obmanjujuće informacije, dijelila je letke i druge tiskane materijale s lažnim tvrdnjama liječnicima i pacijentima te su lažno oglašavali svoje lijekove na internetu. Trgovački predstavnici kompanije bili su istrenirani da ublaže zabrinutost doktora, a da im pritom ne daju potrebne informacije o rizicima korištenja njihovih lijekova.

U presudi stoji i da je Johnson & Johnson financirajući razne aktivističke grupe i organizacije utjecao na liječnike i druge medicinske radnike kako bi povećali prepisivanje lijekova protiv bolova. Kompanija je koristila akademska istraživanja tako da rizike od ovisnosti prikaže manjima nego što su bili. Johnson & Johnson ignorirao je upozorenja američkih regulatora, ali i svojih savjetnika da promotivne metode nisu u redu i da ne postoje podaci koji bi podržali neke njihove tvrdnje.

Koliko je sustavan bio proces obmane, pokazuje i podatak otkriven tijekom sudskog procesa o tome da je svoju ulogu u cijeloj priči imala i poznata konzultantska kompanija McKinsey. Njihovi su konzultanti prodajnim predstavnicima Johnson & Johnsona preporučili da se fokusiraju na liječnike koji prepisuju velike količine sličnih lijekova drugih proizvođača. U listi 'prilika' za rast prodaje nalazi se i prijedlog da se kompanija 'usredotoči na pacijente kod kojih postoji visok rizik od zloupotrebe (npr. muškarci mlađi od 40 godina)'.

Johnson & Johnson samo je jedna od kompanija protiv kojih je dignuta inicijalna tužba u Oklahomi, a neke među njima u međuvremenu su se nagodile s tom saveznom državom. Jedna od najpoznatijih takvih je Purdue Pharma, tvrtka koju se često optužuje da je imala glavnu ulogu u pokretanju narkotičke epidemije sa svojim proizvodom OxyContinom. Već 2000. godine Purdue je od svojeg lijeka OxyContina ostvarivao prihode veće od milijardu dolara. Vrijednost američkog tržišta lijekova protiv kroničnih bolova procjenjuje se na oko osam milijardi dolara godišnje, a podaci iz drugog procesa, koji se vodi pred sudom u saveznoj državi Ohio, pokazuju da su razne kompanije u samo šest godina na američko tržište plasirale čak 75 milijardi komada raznih tableta opijata na recept.

Purdue se s Oklahomom nagodio za iznos od 270 milijuna dolara, no kompanija je tužena u stotinama drugih tužbi diljem SAD-a, zbog čega je prije nekoliko dana objavila da je spremna izdvojiti puno veći iznos za zajedničku nagodbu u svim tim procesima. Prema tom prijedlogu, Purdue bi izdvojio između 10 i 12 milijardi dolara kako bi se nagodio po svim tužbama, kako federalnim tako i pojedinih američkih saveznih država. Obitelj Sackler, ozloglašeni vlasnici tvrtke Purdue, izjavili su da su spremni od vlastitog bogatstva izdvojiti tri milijarde dolara te prepustiti vlasništvo nad kompanijom koja bi, prihvati li se prijedlog, proglasila čak i stečaj.

Kompanije kao što su Purdue Pharma te Johnson & Johnson istovremeno su funkcionirale kao konkurenti, ali i kao saveznici kad je trebalo smanjiti zabrinutost liječnika da će prepisivanje njihovih proizvoda dovesti do ovisnosti. Neke druge kompanije nagodile su se već ranije. Britanska kompanija Reckitt Benckiser nagodila se s federalnim vlastima za 1,4 milijarde dolara u slučaju u kojem je optužena da je koristila slične metode kao i Purdue ili Johnson & Johnson.

Cijela situacija pomalo podsjeća na slučaj s velikim proizvođačima duhana koji su desetljećima profitirali od ovisničkih svojstava nikotina. Četrdeset i šest američkih saveznih država 1998. je sklopilo nagodbu s četiri najveća američka proizvođača duhana, inicijalno vrijednu više od 200 milijardi dolara, koliko su te kompanije trebale isplatiti u idućih 25 godina kako bi se državama, između ostalog, pokrili dodatni zdravstveni troškovi izazvani konzumiranjem duhana i duhanskih proizvoda. Ta lekcija iz povijesti s aktualnom američkom ovisničkom epidemijom pokazuje da se korporativna ovisnost o novcu i potrošačka ovisnost o ovisnostima savršeno nadopunjuju.