Nakon iznenadne smrti često se događa da nasljednici mukotrpno tragaju za računima, potvrdama o vlasništvu i brokerima da bi rekonstruirali što je pokojnik posjedovao od dionica, obveznica i druge financijske imovine. Situacija se komplicira ako je u igri više nasljednika koji očekuju svoj dio i osobito ako je imovina izvan Hrvatske.

Kako biste zaštitili ulaganje i osigurali da nakon smrti imovina ne propadne, najbolje je rješenje za života napraviti oporuku u kojoj se navodi popis financijske imovine i način raspodjele. Pritom je važno da se nasljednicima ostave sve informacije potrebne za identifikaciju takve imovine.

Gdje su registrirani vrijednosni papiri?

Kada je riječ o dionicama i obveznicama hrvatskih izdavatelja, njihovo vlasništvo registrirano je u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). Ako je pokojnik ostavio oporuku s informacijama o vlasništvu nad dionicama (obveznicama), navedena imovina ulazi u ostavinsku raspravu i nakon donošenja pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju prenosi se na nasljednike.

Ako nasljednici ne znaju koje je dionice (obveznice) pokojnik posjedovao, mogu zatražiti informacije od SKDD-a tijekom ostavinskog postupka. SKDD ih je dužan dostaviti javnom bilježniku koji vodi ostavinski postupak.

U slučaju da postoji više nasljednika, SKDD će po okončanju ostavinskog postupka otvoriti zajednički račun na koji će prenijeti vrijednosne papire na nasljednike u odgovarajućim omjerima.

Udjeli u vlasništvu tvrtki registrirani su kod trgovačkog suda, a on vrši prijenos vlasništva na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.

Kako do financijske imovine u inozemstvu?

Prijenos vlasništva je znatno složeniji za financijsku imovinu koja se nalazi u inozemstvu. Kako bi se proveo prijenos vlasništva, potrebno je raspolagati podacima o financijskim institucijama kod kojih je pohranjena imovina (brokerske kuće, skrbničke banke i sl.).

Ako pokojnik nije ostavio oporuku ili upoznao nasljednike s tim podacima, ponekad je vrlo teško identificirati što je sve posjedovao. Potrebno je pretražiti ostaviteljevu dokumentaciju i računalo te detektirati financijske institucije kod kojih je pohranjena imovina.

U pravilu brokerske kuće, skrbničke banke i druge financijske institucije u inozemstvu provode prijenos vlasništva na temelju propisane procedure nakon predočenja smrtovnice i pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.

Kada je riječ o kriptovalutama, u koje ulaže velik broj hrvatskih građana, gotovo im je nemoguće ući u trag ako pokojnik nije ostavio web adresu i pristupne podatke o e-novčaniku u kojem su pohranjene.

Koliko poreza treba platiti, a tko je oslobođen?

Na financijsku imovinu (gotovina, novčane tražbine, vrijednosni papiri) registriranu u Hrvatskoj plaća se porez po stopi od četiri posto ako je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 6636,14​ eura (50.000 kuna​) na dan utvrđivanja porezne obveze, a nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez.

Poreza su oslobođeni bračni ili izvanbračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji. Nasljednici u pobočnoj liniji (braća, sestre, ujaci, stričevi i dr.) i svi drugi koji imaju pravo na nasljedstvo nisu oslobođeni plaćanja poreza.

Kada se financijska imovina nasljeđuje iz inozemstva, plaća se porez prema mjestu registracije imovine. Primjerice, kada nasljeđuju vrijednosne papire iz SAD-a, nerezidenti plaćaju porez na imovinu vredniju od 60.000 dolara, a porezna stopa kreće se od 18 do 40 posto, ovisno o vrijednosti imovine.

Podsjetimo, ostavinski postupak je redoviti sudski postupak koji se pokreće nakon što sud primi smrtovnicu ostavitelja ili izvadak iz matice umrlih. Vodi ga općinski sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda i to u pravilu u mjestu zadnjeg prebivališta ostavitelja. Više o postupku i pravilima nasljeđivanja pročitajte ovdje.