U žiži afere oko koronavirusa kada mnoge zemlje zatvaraju svoje granice za izvoz hrane Hrvatska je opet osuđena na uvoz povrća i voća kojeg uglavnom nema. Svakom kupcu koji nema iskustva trebalo bi biti jasno da u travnju na našim poljima (osim u Dalmaciji) nema osnovnih sastojaka za grincajg
Mrkva, peršin, koraba, celer i luk tek su počeli rasti na poljima i ove koje kupujete trgovci sastavljaju od povrća iz uvoza. Uglavnom iz Italije, Austrije i Španjolske, zemalja iz kojih po trgovačkim centrima kupujemo zapakirane iceberg salate, tikvice, poriluk, patlidžane ili brokulu koja je na Zelenoj tržnici u Zagrebu probila granicu od 30 kuna VPC cijene po kilogramu, piše Jutarnji list.
Potrošači koji iz svojih poreza plaćaju poticaje poljoprivrednicima sve glasnije se pitaju zašto nemamo svojih proizvoda i moramo ih tražiti povećalom. Kolika je uopće samodostatnost naših proizvoda. Novi podaci kažu kako nije sve tako sivo.
vezane vijesti
- Hrvatska poljoprivredna proizvodnja je samodostatna na razini skupina proizvoda kao što su uljarice i žitarice, a kod voća i povrća te proizvoda mesa i mlijeka uglavnom bilježimo deficit. Kod poljoprivrednih proizvoda koji imaju nižu razinu samodostatnosti od nacionalnih potreba za hranom, nužnost je konačno se strateški odrediti.
U proizvodnji žitarica i uljarica prepoznatljivu kvalitetnu sirovinu oploditi kroz proizvode s dodanom vrijednošću, odnosno izgraditi regionalne preradbene kapacitete u kontinentalnom dijelu.
I ova kriza je pokazala kako je osnovno stado u stočarstvu nešto što moramo dugoročno sami stvoriti na našem tlu, a ne se oslanjati na sirovinski materijal izvan naših granica, poglavito u govedarstvu i svinjogojstvu. Vezano uz to, neiskorišteni su nam zemljišni kapaciteti, ali i oni za proizvodnju kvalitetne stočne hrane, jer u ratarstvu imamo suficit - kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Prema dostupnim podacima za 2018. godinu, Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica za gotovo sve kulture. U proizvodnji pšenice ukupno (143,18 %), kukuruza (140,08 %), ječma (113,26 %), zobi (108,91%), tritikale (103,04%). Izdvaja se samo raž i suražica s razinom samodostatnosti 66,94% i ne proizvodimo dovoljno da bismo zadovoljili svoje potrebe.
Uspoređujući s 2013. godinom ulaska u EU, samodostatnost grupe proizvoda žitarice povećala se sa 112% na 136,75%.
Manjak jabuka
Što se tiče proizvodnje uljarica, samodostatnost je u 2018. godini bila za soju (570,80%), suncokret (170,51%), uljanu repicu (294,26%), dok su ostale uljarice ukupno na razini 68%. Uspoređujući s 2013. godinom ulaska u EU, samodostatnost grupe proizvoda uljarice povećala se sa 215% na 308%.
Samodostatnost ulja iz uljane repice je najveća (555%), maslinova ulja (52,97%), a najmanje smo samodostatni u proizvodnji sojinog ulja (37,41%). U odnosu na 2013. samodostatnost grupe proizvoda ulja povećala se sa 28% na 71%.
Proizvodnjom voća u 2018. godini za većinu kultura nismo mogli zadovoljiti vlastite potrebe. Dok smo u proizvodnji mandarina (102,60%) te trešanja i višanja (128,43%) bili samodostatni, u proizvodnji ostalih kultura zaostajemo. Dok s proizvodnjom jabuka gotovo zadovoljavamo vlastite potrebe (92,03%), najnižu samodostatnost bilježimo za breskve i nektarine (22,47%), stolno grožđe (25,66%) i limune (2,17%).
U odnosu na 2013. samodostatnost grupe proizvoda voće smanjila se sa 63% na 48%.
Ukupna samodostatnost povrća kreće se oko 60% posljednjih godina, no ni u jednoj kulturi ne bilježimo dovoljnu proizvodnju kojom možemo zadovoljiti vlastite potrebe. Najviše proizvodimo kupusa (90,12%), lubenice i dinje (77,15%) i svježe rajčice (71%), a najmanje cvjetače i brokule (37,54%) i mrkve (37,50%). Samodostatnost ove grupe proizvoda se u odnosu na 2013. godinu smanjila s približno 65% na 60%.
