'Imamo proces pripreme za samo uvođenje eura što se tiče svih novčarskih institucija. Prvih 12 mjeseci će to za građane biti besplatno, do 100 novčanica, kasnije će Hrvatska narodna banka (HNB) to raditi besplatno. Najbitnija je zaštita potrošača i dualno iskazivanje cijena od 5. rujna. Može se već i od danas krenuti s iskazivanjem, čim se potvrdi tečaj koji smo ispregovarali', istaknuo je u emisiji Otvoreno Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Započelo je kovanje kovanica i nabava novčanica eura

Što se tiče same tranzicije i procesa koji očekuju HNB, istaknuto je da on zadnjih godinu dana vrlo aktivno sudjeluje s Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva na pripremama.

'Orijentirani smo najviše na financijski sektor, banke, postoji cijeli niz IT segmenata koji se trebaju transformirati, prilagoditi i da se sve to, da kažem, 'glatko' pretvori euro. To su sustavi s velikim brojem računa, isprepleteni sustavi. Treba sve istestirati kako ne bi došlo do grešaka koje bi se pojavile u tom trenutku. To se de facto događa preko noći', ističe Michael Faulend, viceguverner HNB-a.

Dodao je da se počinje s kovanjem kovanica eura te da nabavljaju novčanice eura.

'Trebaju se distribuirati kroz cijelu zemlju, kroz financijski sustav, kako bi se u trenutku kada euro postane nacionalna valuta praktično svi mogli opskrbjeti na vrijeme', pojasnio je Faulend.

Učinci na životni standard pojedinca vidjet će se tek kasnije

'Prvog siječnja se po pitanju standarda ne može ništa promijeniti vezano uz euro. Što se tiče učinaka na standard građana, onih pozitivnih koje očekujemo, ja ih ne očekujem barem pet godina nakon uvođenja eura, istaknula je u emisiji Otvoreno prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dodajući da će se na razini pojedinca učinci uvođenja eura na njegov životni standard vidjeti tek kasnije.

'Vidjet će se onda kada se oni distribuiraju, rasprše kroz cijelu ekonomiju jer je neupitno da su makroekonomske koristi za cijelu ekonomiju veće. Čim država neće plaćati kamate koje bi plaćala po cijeni da ne uvodimo euro, to je boljitak za sve nas. Ako poduzeća neće plaćati kamate po cijeni po kojoj bi ih plaćali da ne uvodimo euro, ja ne kažem da će kamatne stope pasti, ali bio bi rast još veći da ne uvodimo euro. Sve to ima pozitivne efekte kako na poslovanje poduzetnika, tako i na same javne financije. Naravno, ako to s vremenom počne davati, a davat će pozitivne efekte na sam BDP, onda će i životni standard koji mjerimo kao BDP per capita izražen u paritetu kupovne moći s vremenom i porasti', istaknula je Ivanov.

'Mi zadnjih 100 godina nemamo povjerenja u svoj novac'

Projekt Europske unije nije samo ekonomski i makroekonomski projekt, već i politički, sigurnosni projekt, smatra prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

'Odvajati ekonomiju od geopolitike, vodi vas u svijet 'igre prijestolja'. Hoće li EU uopće opstati? Hoće li doći do pozicije SAD-a ili neće, kakav god bio sadržaj? S dubljom integracijom projekt EU-a ili propada ili opstoji. To su pitanja o kojima se u javnosti puno ne govori. Sve se svodi na novac kao transakcijsku funkciju, no u njemu je puno više od toga. Što je mitsko u fenomenu novca, mi zadnjih barem 100 godina nemamo povjerenja u svoj novac, bez obzira na to u kakvom režimu živjeli', ustvrdio je Brkić.

'Cijene će s eurom porasti 20 posto'

Ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum smatra da se neće ništa bitno događati s tečajem kune do ulaska u eurozonu.

'Ako vas netko pita hoće li porasti cijene nakon što Hrvatska prihvati euro, odgovor je da hoće. Porast će jedno 20 posto po mojoj slobodnoj procjeni, zaokruživanje neće ništa značiti. Pogledajte kolika je stopa inflacije, porasla je cijena benzina, ostali troškovi... Građane bi puno više trebalo zanimati hoće li izgubiti 20 ili 30 posto zbog recesije. Ne može trgovac na zaokuživanju cijena 'ukrasti' deset ili više posto. Nemojte očekivati da će ulaskom u euro problemi biti riješeni, samo ćemo imati mehanizme koje možemo koristiti', ustvrdio je Kardum.

Nalazimo se u razdoblju kada su kamatne stope u uzlaznoj putanji.

'Zahvaljujući našoj poziciji, naša se financijska tržišta de facto prihvaćaju kao dio eurozone. Vidjeli ste odluke kreditnih agencije o rejtingu. To zaoštravanje financijskih uvjeta događa se puno sporije nego što bi se događalo da ne uvodimo euro', rekao je Faulend.

Laka tranzicija za Hrvatsku

Stjepan Čuraj je dodao da ćemo imati stabilnost, jeftinije zaduživanje, manje kamate, manji investicijski rizik.

'Za našu zemlju gdje je 80 posto depozita u eurima, nama je ta tranzicija možda najlakša od svih zemalja, možda izuzev Njemačke. Inflacija je najveći problem. Sigurno mi da ne ulazimo u euro, ne bismo mogli izbjeći sudbinu eura, a ne bismo imali dodatnu sigurnost i benefit. To je suština cijele priče, smatra Čuraj.

Brkić je kazao da nije sklon dati 'magijsku snagu euru', da ta promjena neće rješavati probleme. -

'To jest dobro za Hrvatsku, ali on nema tu moć. On neće rješavati pitanje konkurentnosti, pitanje ekonomskog rasta i razvoja', ustvrdio je.

Profesorica Ivanov smatra da je većina robne razmjene s članicama eurozone.

'U ljetnom tečaju kuna je jača, a u zimu je slabija. Tečajne oscilacije nisu toliko velike, ali kada su milijuni i milijarde u pitanju, to su onda velike razlike. Što se tiče investicija, ne mislim da će se dogoditi skok. Nama povlačenje fondova utječe na rast investicija, infrastrukturne projekte. Svaki strani investitor više neće biti izložen valutnom riziku, a možda ga je upravo sputalo da ulaže u neku zemlju', rekla je Ivanov.