Studija pokazuje da je u većini zemalja srednje i istočne Europe tijekom 2009. godine zabilježen visok rast nenaplativih kredita.

Prema rezultatima studije, udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditnim plasmanima banaka u Hrvatskoj u 2010. godini bio je viši od deset posto, dok je 2007. i 2008. godine bio između tri i četiri posto, a 2009. godine približno osam posto.

Najmanji udio nenaplativih kredita među promatranih zemljama ima Češka, Mađarska i Poljska imaju razinu sličnu Hrvatskoj, u Rumunjskoj je između 17 i 18 posto, dok je u Rusiji i Ukrajini udio loših kredita iznad 25 posto

Da se u ovoj godini neće smanjiti broj nenaplativih kredita, očekuje 85 posto anketiranih bankara, a gotovo dvije trećine smatra da će se broj nenaplativih kredita zadržati tijekom iduće godine.

Razlog tome je, po njihovom mišljenju, gospodarska kriza koja je primorala banke na razne načine saniranja kreditnog portfelja.

Tako više od dvije trećine banaka pri naplati potraživanja u akutnim fazama dugovanja angažira vanjske tvrtke, dok ih 80 posto prodaje dug ili to planira učiniti u dogledno vrijeme.

Međutim, zbog nestabilnosti financijskog tržišta cijena portfelja loših kredita relativno je niska, samo deset posto njihove nominalne vrijednosti, upozoravaju iz Roland Bergera.

Studija je pokazala kako je trećina banaka kontrolu nad naplatom pojačala osnivanjem posebnih odjela i zapošljavanjem dodatnog osoblja. U ranoj fazi dugovanja banke pokušavaju potraživanja naplatiti same te ih samo 35 posto koristi usluge specijaliziranih tvrtki.

Međutim, taj broj znatno raste kad su iscrpljena sva sredstva u pokušajima naplate duga. Sudska naplata se u pravilu izbjegava zbog dužine procesa i niskog postotka povrata sredstava, posebno kod kredita koji nisu pokriveni instrumentima osiguranja, istaknuto je na predstavljanju studije.