Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u ožujku pala za 2,5 posto u odnosu na veljaču, dok je u odnosu na ožujak prošle godine potonula za 7,9 posto.

To je najveći pad proizvodnje od studenoga 2009. godine, kada je skliznula 8,6 posto i kada je domaće gospodarstvo bilo u dubokoj recesiji. To je i znatno veći pad nego što se očekivalo.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u ožujku industrija oslabila za 2,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a njihove su se procjene kretale u rasponu od minus 1 do minus 4,5 posto.

Pad u ožujku predstavlja ubrzanje klizanja proizvodnje, s obzirom da je u siječnju aktivnost u industriji oslabila za 4,9, a u veljači za 5,2 posto.

'Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepovoljna kretanja u Europskoj uniji, odnosno slabija inozemna potražnja. Visoki pad industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju nagovješćuje negativan rezultat BDP-a', navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

U ožujku je na godišnjoj razini najviše pala proizvodnja energije, 16,7 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda skliznula 14,2 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je, pak, za 7, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,9 posto.
Porasla je, za 1,1 posto, jedino proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Ukupno je u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja pala za 6,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

'Usporavanje gospodarstva Europske unije i nagomilani strukturni problemi domaće industrije, potpomognuti slabom domaćom potražnjom, odražavaju se na industrijsku proizvodnju, a znatnije poboljšanje trendova ne očekujemo ni idućih mjeseci', zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.