Europska unija i dalje je suočena s rekordnom nezaposlenošću i njezin gospodarski oporavak zasad ne rezultira odgovarajućim poboljšanjem stanja na tržištu rada, dok je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj nešto iznad prosjeka Unije, ali i manja nego u više 'starih' i 'novih' članica EU-a
Najnoviji podaci statističkog ureda Europske unije Eurostata, objavljeni početkom ovoga mjeseca, pokazuju da je u EU više od 23 milijuna ljudi bez posla
U prosincu 2010. desezonirana stopa nezaposlenosti, koja se temelji na definiciji Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u 27-članom EU 9,6 posto, kao i u studenome. U 16-članoj eurozoni u prosincu je bila 10 posto, kao i u studenome, objavio je Eurostat.
To su nešto više stope nego u prosincu 2009. godine kada je stopa nezaposlenosti u EU bila 9,5 posto, a u eurozoni 9,9 posto.
U redovnom izvješću EK o stanju gospodarstava zemalja koje žele pristupiti EU, Bruxelles je sredinom siječnja ustvrdio da se stanje na tržištu rada još nije značajnije popravilo, pa je nezaposlenost nastavila rasti ili se u najbolju ruku stabilizirala u zemljama kandidatima odnosno onima u procesu pristupa EU.
Što se tiče Hrvatske, Bruxelles je naveo podatak o blagom padu stope nezaposlenosti u trećem tromjesečju prošle godine, sa 12,4 posto u drugom na 11,5 posto u trećem tromjesečju, što pripisuje poglavito sezonski uvjetovanim razlozima.
U prosincu 2010., po posljednjim trenutno dostupnim desezoniranim podacima Eurostata, najvišu stopu nezaposlenosti zabilježila je Španjolska, od 20,2 posto, a slijede Slovačka sa 14,5 posto, Irska s 13,8 posto, te Mađarska s 11,7 posto
Najniže stope, s druge strane, bilježe Nizozemska (4,3), Luksemburg (4,9 posto) i Austrija (5,0 posto).
Eurostat još nije objavio podatke za prosinac iz Estonije, Grčke, Latvije, Litve i Rumunjske, a od zemalja u okruženju Bugarska je u prosincu zabilježila stopu nezaposlenosti od 10,1 posto, Poljska 10 posto, Slovenija 7,8 posto, a Češka 7,7 posto.
Podaci Eurostata odnose se na stopu nezaposlenosti prema metodologiji ILO-a, a u Hrvatskoj taj podatak o anketnoj stopi nezaposlenosti objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS) na tromjesečnoj razini, a na mjesečnoj razini DZS objavljuje podatak o registriranoj stopi nezaposlenosti.
Broj i stopa nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bitno se razlikuju od administrativnih izvora, a ta je razlika posljedica primjene različitih metodologija pri čemu je metodologija ILO-a međunarodno usporediva.
Naime, registrirana nezaposlena osoba je svaka koja je prijavljena kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i stopa registrirane nezaposlenosti izračunava se kao odnos nezaposlenih evidentiranih u HZZ-u prema ukupnome aktivnom stanovništvu, a za prosinac lani je iznosila 18,8 posto
