Pomalo u sjeni politike, ali i senzacionalizma koji prati predsjednikovanje Donalda Trumpa, američko gospodarstvo radi punom parom. Ovih dana objavljeno je da je stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama u travnju pala na samo 3,9 posto, odnosno najnižu razinu u ovom stoljeću. Impresivna brojka nije izazvala posebnu reakciju na tržištima dobrim dijelom jer su pozitivne informacije o razini zaposlenosti bile i očekivane.

Pad američke stope nezaposlenosti na razinu ispod četiri posto prvi put od kraja 2000. samo je nastavak dugogodišnjeg trenda koji je započeo još u prvom mandatu predsjednika Baracka Obame. Nakon vrhunca financijske i ekonomske krize nezaposlenost je u listopadu 2009. nakratko dosegnula za SAD vrlo visoku razinu od 10 posto. Nakon toga, dijelom zahvaljujući raznim programima ekonomske potpore i stimulacije kojima je potaknut gospodarski rast, nezaposlenost postepeno pada na današnji nivo.

Informacija, iako vrlo ugodna, tako nije bila nikakvo iznenađenje, a dio analitičara očekivao je još bolje podatke. Za izostanak tih pozitivnijih brojki ekonomisti krive hladno vrijeme u ožujku i travnju, što je usporilo otvaranje novih radnih mjesta u građevinarstvu. Stopa nezaposlenosti u ožujku iznosila je 4,1 posto.

Za usporedbu, prosječna stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji je u ožujku, što su posljednji objavljeni podaci Eurostata, iznosila 7,1 posto. Među državama članicama najvišu stopu su imale Grčka (20,6 posto), Španjolska (16,1 posto) i Hrvatska (9,4 posto). S druge strane, najnižu nezaposlenost su imale Češka (2,2 posto), Malta (3,3 posto) i Njemačka (3,4 posto).

Kako se američko tržište rada nalazi na pragu pune zaposlenosti, tamošnji poslodavci, posebno oni iz industrije i građevine, sve češće javljaju da nisu u mogućnosti naći kvalificirane radnike. Tržište rada može dosegnuti punu zaposlenost i uz stopu nezaposlenosti koja je viša od nule jer zbog konstantnih fluktuacija, dolaska novih nezaposlenih iz školovanja, otkaza i primanja na posao na pojedinom tržištu uvijek postoje osobe koje će u nekom određenom trenutku biti nezaposlene.

Podaci američkog ministarstva rada za razdoblje od 1948. godine do danas pokazuju da je u tom periodu u SAD-u najniža stopa nezaposlenosti zabilježena u svibnju i lipnju 1953. godine, kad se spustila na samo 2,5 posto. S druge strane, najviša je nezaposlenost bilježena u razdoblju u godinu dana od rujna 1982. godine, kad je i jedini put stopa premašivala 10 posto. Visok broj nezaposlenih tada je bio posljedica recesije izazvane naftnom krizom s kraja sedamdesetih.

Osim toga, u modernoj povijesti rekordna nezaposlenost u SAD-u bila je u razdoblju Velike krize tridesetih godina prošlog stoljeća. Procjenjuje se da je stopa nezaposlenosti u trenucima najveće recesije premašivala 20 posto, a pojedine procjene dosežu čak i 25 posto.

Iako je Donald Trump tijekom svoje kampanje, a i nakon početka obavljanja predsjedničkog mandata, među svojim glavnim porukama isticao protekcionizam i 'vraćanje' poslova koje su američki poslodavci prebacili u jeftinije inozemstvo, upitno je koliko je njegova ekonomska politika dosad imala utjecaja na spomenute pozitivne rezultate. Trump je s početkom ove godine uveo niz poreznih rasterećenja, posebno za američke kompanije, no zasad izostaju analize jesu li te mjere mogle utjecati na rast zaposlenosti.

S pozitivnim podacima o (ne)zaposlenosti ovih dana objavljeni su i američki podaci o razini plaća koji su pokazali tek minimalan rast realnih dohodaka u odnosu na ožujak. Informacija je dobro došla kreatorima američke monetarne politike jer bi značajniji rast dohodaka stvorio dodatni pritisak na rast inflacije. Kako je stopa rasta potrošačkih cijena u ožujku narasla na 1,9 posto, što je vrlo blizu ciljanoj razini od dva posto, američke Savezne rezerve mogle bi u slučaju daljnjih jačih pritisaka na rast cijena odlučiti povisiti osnovne kamatne stope, što bi posljedično smanjilo kreditiranje, a time bi se i obuzdao američki ekonomski rast.

Američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine bio je 2,9 posto viši nego u istom razdoblju lani, što je najviši rast još od drugog kvartala 2015. godine. U posljednjem lanjskom kvartalu BDP je bio 2,6 posto viši nego godinu prije, pokazuju statistički podaci tamošnjeg ministarstva trgovine.

Pozitivne brojke o zapošljavanju nisu razveselile baš sve sudionike na tržištu te dio analitičara ističe da je dosezanje najniže stope nezaposlenosti u ovom stoljeću u travnju bilo puno više posljedica smanjenja razine aktivnog radnog stanovništva. Da nije bilo tog smanjenja, stopa nezaposlenosti bi i dalje iznosila četiri i više posto, upozoravaju oni, ističući da smanjenje stope nezaposlenosti zahvaljujući smanjenju razine radno aktivnog stanovništva nije znak zdrave ekonomije.

Dio njih također upozorava i na to da značajan broj zaposlenih radi na više radnih mjesta, što je rezultat činjenice da im jedan posao ne omogućava dostatnu zaradu za normalan život. Kontinuirana visoka razina ljudi koji su zaposleni na više radnih mjesta u posljednjih nekoliko godina stvara sumnju u realnu situaciju u američkoj ekonomiji i u tvrdnju da se SAD nalazi blizu pune zaposlenosti, ističu oni.

Ekonomisti ipak u ovom trenutku predviđaju da će se stopa nezaposlenosti u SAD-u do kraja godine spustiti na samo 3,5 posto. Povijest pak uči da svako razdoblje optimizma i rasta u nekom trenutku prestaje, pa bi bez obzira na pozitivne pokazatelje bilo razumno na sva očekivanja gledati s dozom opreza. A s Donaldom Trumpom na čelu američke ekonomije iznenađenja su uvijek moguća.