Rukovoditelj korporativnih poslova Narodnih novina Bojan Vinek rekao je za Zagorje International kako je kapacitet stroja, koji je jedan od tri takva u Europi (druga dva su u Italiji i Njemačkoj), u tri smjene do 150 paleta papira, odnosno prerada do 20 tona papira dnevno. Na tržište iz pogona dnevno može izaći četiri do pet šlepera toaletnog papira i papirnatih ručnika.

Smijenjena tročlana Uprava

'Iako se po medijima priča kako smo u vjetar bacili 60-ak milijuna kuna, vidite i sami da to nije istina i da se ovdje proizvodi. Činjenica je da na početku nije sve bilo pripremljeno kako je trebalo, no nakon što smo smijenili tročlanu Upravu, čime se uštedjelo, ali i koja nije opravdala naša očekivanja, te imenovanjem novog predsjednika Uprave od 18. siječnja, Darija Kosa, stvari polako dolaze na svoje mjesto. Nakon probne proizvodnje već šest mjeseci radimo u jednoj smjeni i prerađujemo 45 do 50 paleta papira dnevno te trenutno zapošljavamo 13 radnika. No u posljednje vrijeme aktivno radimo na marketingu i brendiranju svog proizvoda, tako da ćemo uskoro uz proizvodnju papira za naš trgovački lanac početi proizvoditi za Euro-papir, austrijsku firmu koja posluje na tržištu desetak zemalja. Uskoro ćemo uvesti i rad u dvije i tri smjene te zaposliti još radnika', rekao je Vinek.

Uvozi se više od 80 posto

Dodao je kako se u Hrvatsku trenutno, ponajviše iz Slovenije, Srbije i BiH, uvozi više od 80 posto toaletnog papira te da će poraditi na što većoj prisutnosti na hrvatskom tržištu. Osim što će ga prodavati u svom lancu trgovina Narodnih novina, u pregovorima su s ostalim domaćim trgovačkim lancima. Kaže da će njihovi proizvodi biti premium kvalitete, poput primjerice toaletnog papira proizvođača Zewa, i svojom cijenom od 16 do 17 kuna konkurentni uvoznim proizvodima. Povratak cjelokupne investicije očekuju za šest do sedam godina. Novost u proizvodnji će biti i toaletni papir s tzv. rolicom u roli bez tvrđeg kartona te će se manja rolica moći iskoristiti negdje drugdje, staviti primjerice u ženske torbice i slično.

U Kukuljanovu je prostor bio preuzak i nije imao skladišta

Na upit zašto se nije moglo proizvoditi u Kukuljanovu kraj Rijeke, u kojem su već imali završeni pogon, već je proizvodnja preseljena u Krapinu, Bojan Vinek rekao je da u Kukuljanovu prostor nije bio dovoljno širok da se u njemu postavi novi stroj. Dodatni problem, rekao je Vinek, je i taj što se u Kukuljanovu nije mogao napraviti adekvatni prostor za skladištenje repromaterijala i gotovih proizvoda. 'Radi se o proizvodima koji su itekako podložni vanjskim vremenskim uvjetima, a za skladište u postojećem pogonu jednostavno nije bilo mjesta. Prevoziti papirnate proizvode po kiši i snijegu u neko drugo dislocirano skladište doista ne bi imalo nikakvog smisla', rekao je Bojan Vinek.