Da antipoduzetnička klima kod nas nije tek krivi dojam proistekao zbog kontroverznih poslovnih pothvata - zadnji su Varšavska ulica u Zagrebu i golf tereni na Srđu iznad Dubrovnika – najbolje nam dokazuje redovno godišnje izvješće Svjetske banke 'Doing business'.

Uvjeti za poduzetnike: Ispred nas su svi osim BiH i Kosova

Od 2002. ta svjetska financijska institucija rangira države prema uvjetima za poduzetničke aktivnosti. S novim izvješćem Svjetska banka bi trebala izaći početkom studenoga, ali teško je za očekivati da će Hrvatska biti znatno bolja od 103. mjesta koje je između 183 zemlje zauzela prošle godine.

Gledano po kategorijama, Hrvatska je među državama gdje se najduže čeka građevinska dozvola, gdje je najkompliciranije otpustiti, ali i zaposliti radnika i gdje se najduže čeka na uknjižbu vlasništva. Uz to, po zaštiti ulagača Hrvatska se nalazi tek na 132. mjestu.

Kad uzmemo u obzir samo užu regiju, ispred nas su prema uvjetima koje pružaju poduzetnicima sve zemlje osim BiH i Kosova

Osim što im državna administracija očito nimalo ne olakšava stvari, hrvatski poduzetnici sve više upozoravaju na negativistički stav javnosti prema bilo kakvom poduzetničkom pothvatu.

'U nas nesumnjivo postoji antipoduzetnička klima. Poduzetnici postavljaju nove standarde, pokreću razvojni ciklus, zapošljavaju ljude i sredstva, a njihovi projekti često nailaze na otpor javnosti i lokalnih uprava.

Činjenica je da su neki među nama narušili ugled poduzetništva i javnost ih smatra štetočinama i mešetarima. No ljudi moraju prepoznati one koji nude kvalitetne projekte i promiču interes zajednice i ne mogu sve poduzetnike stavljati u isti koš', kaže Ivica Škojo, uspješni osječki poduzetnik, dugogodišnji zastupnik Mercedes-Benza za Slavoniju i počasni konzul Njemačke u toj regiji.

Ne volimo privatnike zbog komunizma

Taj sumnjičavi stav građana prema privatnom biznisu poduzetnici vide kao jednu od boljki tranzicijskog društva koje se teško privikava na nove modele poslovanja.

'Moguće je uzrok tome velik broj godina provedenih u komunizmu i vrlo loše provedena privatizacija. Mogući razlozi su i iskorištavanje radnika u razdoblju nakon rata, a moguća je i lijenost jednog dijela populacije', smatra Hrvoje Prpić, jedan od naših najpropulzivnijih poduzetnika, iza kojeg je niz poslovnih projekata: otac je HGSpota, jedan od osnivača projekta Poslovnih anđela, uspješan igrač na tržištu parketa od bambusa…

Najgore je što zbog naših domaćih bolesti najviše pate strani poduzetnici, koji se mnogo teže nose s tim problemima. Zbog toga ne čudi što Hrvatska glede stranih ulaganja daleko zaostaje za zemljama poput Češke ili Slovačke.

Upozorava na to i Damir Kirić, predsjednik uprave varaždinskog Gumiipmexa GRP, dioničkog društva u vlasništvu obitelji Kirić, vodeće tvrtke za reciklažu guma i proizvodnju gumenih proizvoda u regiji.

'Prepreka za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj je jako puno. Porezi, zapošljavanje, preskupi krediti, razna davanja za gospodarstvo, komplicirani sustav birokracije, nelikvidnost, sporo pravosuđe i slično. Domaći poduzetnici se sa svim tim problemima još nekako nose, jer već dugo poslujemo u sličnom okruženju. Ali stranci koji bi htjeli ulagati većinom odustaju jer ne mogu shvatiti kako sve to kod nas funkcionira', kaže Kirić.

Kako antipoduzetnički nastrojenu zemlju i građane preobratiti? Javnost bi se pridobila, smatraju poduzetnici, kad bi poslovanje postalo još transparentnije, posebno kad se radi o poslovima s javnim institucijama i javnim novcem.

Vlada bi trebala biti odlučna kao što su poduzetnici koji spašavaju svoje tvrtke

'Isto se odnosi i na vlast te funkcioniranje društva u cjelini, jer javnost mora vidjeti tko što radi, na koji način i s kakvim ciljevima te kako se troše sredstva', ističe Škojo.

Administracija nam mora postati mnogo brža i učinkovitija. Sad je, upozoravaju poduzetnici, kruta i neumoljiva i umjesto da služi poduzetništvu, često je prepreka poduzetničkom uspjehu. Porezni nadzor trebao bi se više usmjeriti na sivu zonu gdje operiraju oni koji ne plaćaju poreze, a ne da su kontroli i represiji izloženi oni koji legalno posluju.

Uz to, predlažu poduzetnici, potrebno je drastično srezati broj parafiskalnih nameta – spomeničku rentu, komunalnu i vodnu naknadu, naknadu ZAMP-u, Hrvatskim šumama… – jer guše poduzetništvo i tjeraju ga u sivu zonu.

Uglavnom, radi se o mjerama koje su u domeni Vladinog kabineta na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor kojim naši sugovornici i nisu previše zadovoljni.

'Potezi Vlade idu u pravcu poboljšanja uvjeta poslovanja, ali su nažalost prespori. Mislim da bi trebalo odlučnije i radikalnije povlačiti poteze nužne za gospodarsku obnovu zemlje, kao što čine privatnici spašavajući svoje tvrtke i poslovne planove', zaključuje Škojo.