'Nije problem u dvjestotinjak plaća u Vladi i Saboru, nego u menadžerskim plaćama koje se kreću između 30.000 kuna i 200.000 kuna, a pritom menadžeri ne dijele sudbinu tvrtke kojom upravljaju',ocijenio je danas zamjenik predsjednice Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.
Novi Zakon o plaćama državnih službenika neće ispuniti svoju svrhu, tj. promijeniti krizno stanje u državnoj upravi, jer ne postoji iskrena briga Vlade za poboljšanjem tog sustava, ocijenio je Ribić.
Novi zakon donosi se zbog Europske unije, a ne zbog državnih službenika, pa nema ni izgleda za uspjeh, rekao je Ribić na konferenciji za novinare.
Matica ne dovodi u pitanje intenciju zakona da se napredovanje na poslu veže za uspješnost, umjesto što je dovoljno samo sjediti u državnoj upravi i godišnje napredovati za 0,5 posto za minuli rad, kaže Ribić, ali dobru namjeru će upropastiti neosmišljeni sustav ocjenjivanja.
Kroz predviđeni sustav od 12 platnih razreda i 12 stupnjeva službenici koji dobiju izvrsnu ocjenu mogu si osigurati povećanje plaće između 2,6 posto i 3,4 posto u godinu dana, onima koji dobiju ocjenu vrlo dobar trebat će dvije godine za takav napredak, a onima s prosječnom ocjenom pet godina
No, tako zamišljena reforma ovisit će o uspješnosti sustava ocjenjivanja, a kako tu nisu uspostavljeni jasni kriteriji ocjene će se dijeliti prema političkoj podobnosti, poslušnosti, prijateljskim i rodbinskim vezama i sl., uvjeren je Ribić.
Osim toga, zakon predviđa nagrade za iznimne rezultate u iznosu od 3.000 kuna, koje se mogu isplatiti više puta godišnje, do iznosa od 17 posto godišnje plaće. Kako ni tu nema nikakvih kriterija očito se radi o instrumentu za potkupljivanje službenika, smatra Ribić te najavljuje da će sindikat tražiti pravo veta na takve nagrade.
Za visinu službeničkih plaća ključna će ipak biti osnovica, odnosno njezin rast, a novi zakon to ne osigurava iako je sindikat tražio da osnovica u državnim službama bude na razini osnovice prosječne plaće u privredi.
Ribić je također ponovio svoje protivljenje smanjenju plaća članova Vlade i Hrvatskog sabora jer se time narušava sustav koji plaće državnih dužnosnika vezuje uz plaće javnih i državnih službenika, kao što je to svugdje na razvijenom Zapadu.
Nije problem u dvjestotinjak plaća u Vladi i Saboru, nego u menadžerskim plaćama koje se kreću između 30.000 kuna i 200.000 kuna, a pritom menadžeri ne dijele sudbinu tvrtke kojom upravljaju.
Kada tvrtka uspješno posluje menadžeri si dijele bonuse i druge povlastice, a kada propada odlaze s visokim otpremninama, pa tako njihova primanja uopće nisu vezana uz uspjeh njihovih poduzeća, naglašava Ribić.
