Nakon tportalovog teksta o raširenoj i nelegalnoj praksi isplate plaće u Konzumovim bonovima, koji se zatim čak i  preprodaju preko oglasa, tema je zainteresirala brojne medije, a u akciju je 28. veljače krenuo i Državni inspektorat. 'Rezultati inspekcijskih nadzora kod poslodavaca čija su se imena spominjala u medijima vezano uza isplatu plaće ili dijela plaće u bonovima bit će poznati po okončanju inspekcijskog postupka koji je propisan i u kojemu se moraju utvrditi činjenice vezane za povrede propisa čiju primjenu nadziremo. Za to je svakako potrebno razumno vrijeme, ali nije riječ o mjesecima', odgovorili su iz Državnog inspektorata na upit kada će biti poznati prvi rezultati njihove istrage o bonovima.

No pronađu li vrijedni inspektori na terenu prekršitelje, neće im se dogoditi ništa jer pisac zakona nije predvidio sankcije! 'Činjenica je da za povredu odredbi tog zakonskog članka nije propisana prekršajna sankcija', pišu iz Državnog inspektorata. Odnosno, kako proizlazi iz njihovog odgovora, prijava protiv poslodavca može se temeljiti eventualno na kaznenom zakonu, i to 'ako se dokažu obilježja kaznenog djela povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz čl. 114. toga Zakona i namjera počinitelja'. Uspiju li, dakle, ipak podići optužni prijedlog, mogu takvog poslodavca prijaviti i Poreznoj upravi, koja bi trebala provjeriti kako su plaćali porez na dohodak, prirez i doprinose.

Osim što se poslodavcima koji tako isplaćuju svoje radnike najvjerojatnije neće dogoditi ništa, inspektorima ne pada na pamet provjeriti je li izdavatelj bona Konzum u prekršaju. Zašto? U HNB-u kažu da je to u nadležnosti Ministarstva financija, odakle su nas uputili na Državni inspektorat. No iz odgovora Državnog inspektorata iščitavamo da je to zapravo u nadležnosti Ministarstva financija, što odgovara mišljenju HNB-a. Nakon zatvorenog kruga ponovno smo kontaktirali Linićevo ministarstvo iz kojeg su nam još jednom poručili da se ne smatraju odgovornim za tu problematiku. 'Mišljenja smo da je Državni inspektorat nadležan za postupanje prema članku 27. i 28. Zakona o čeku', odgovorili su tportalu u Ministarstvu financija.

U Agrokoru pak, bez obzira na stav HNB-a prema kojemu je nedopušteno izdavanje bonova koji se koriste za plaćanje, tvrde da sve rade sukladno zakonu: 'Bonovi koje je Konzum u proteklom periodu izdao bili su izdani sukladno važećim propisima. Mi nemamo saznanja o pojedinačnim zlouporabama van svojeg sustava, a kao i dosad, bonove ćemo izdavati u skladu sa zakonom i važećim propisima.'

Do sugovornika koji bi htjeli komentirati legalnost Konzumove pozicije nije lako doći, većina ih se ispričava nedovoljnim poznavanjem materije. Komentar smo uspjeli dobiti od Drage Jakovčevića, profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i poznatog zagovornika ukidanja valutne klauzule: 'Izdavanje bonova sigurno je u suprotnosti sa Zakonom o čeku i njegovo je sankcioniranje u nadležnosti Ministarstva financija, a ne HNB-a. Bon je jedna vrsta internog novca i sigurno je protuzakonita, iako je u primjeni. Zašto na Konzumove bonove ne reagiraju u Ministarstvu financija? Pa možda zato što Hrvatskom upravlja dvoje, troje ljudi.'