Izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić kazala je da e-mobilnost trenutno spada u nadležnost tri ovdašnja ministarstva (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza), a njima bi se uskoro trebalo pridružiti i Ministarstvo turizma, jer sve više turista dolazi vozilima pokretanim na električni, odnosno punjivi hibridni pogon.

AmCham stoga predlaže da interesi svih nadležnih ministarstava ubuduće budu zastupani u jednom nadležnom tijelu, budući da bi to, smatraju, omogućilo razvoj e-mobilnosti, ali i učinkovitije rješavanje ključnih pitanja vezanih za njegov rast. Da Hrvatska nema jasnu strategiju po razvoju e-mobilnosti Doko Jelušić objasnila je primjerom da postoji stotinu punionica za električna vozila, od čega svega 10 brzih, na kojima vrijeme punjenja do 80 posto kapaciteta baterije iznosi tek 15 do 30 minuta, za razliku od slabijih punionica, gdje se baterije pune i do deset sati.

Sve brze punionice su, istaknula je, u gradovima, a niti jedna na magistralnim pravcima, odnosno autocestama. Stoga predlažu postavljanje brzih punionica na autocestama u razmaku od 50 do 100 kilometara. Predlaže se isto tako oslobađanje električnih punionica od naknade za instaliranu snagu, ali i omogućavanje izgradnje takvih punionica na autocestama kroz model davanja u koncesiju čestica za izgradnju.

Zalažu se i za razdvajanje izravnih financijskih poticaja za električno poticana vozila od onih za hibridna na način da se, unutar predviđenog budžeta, unaprijed definira omjer za poticanje kupnje (npr. 60 posto za električna, 40 posto za hibridna). Predlažu, uz ostalo, i povlaštene tarife na autocestama za korisnike takvih vozila, besplatno punjenje na javnim punionicama, popust za parkirne karte u javnim garažama.

Zamjenik ministra zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg istaknuo je kako Ministarstvo ulaže velike napore sa ciljem podizanja svijesti o očuvanju čistog zraka, osobito u gradovima. Kazao je da je osobno vozilo koje prometuje ovdašnjim cestama u prosjeku staro čak 13 godina, i da godišnje u atmosferu emitira tri tone CO2.

'Budući da emisije i dalje rastu, treba ubrzati proces tranzicije prema čistijim gorivima', smatra Šiljeg te dodaje da je kroz projekt subvencije za kupnju ekološki čistih vozila u zadnje dvije godine odobreno 50,2 milijuna kuna, odnosno da je na taj način kupljeno više od 1400 čistih vozila.

Kazao je i da će se 'Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatska do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu' vjerojatno donijeti u prvom kvartalu iduće godine. Procjenjuje se da bi se do 2050. godine 20 posto ovdašnjeg prijevoza putnika i roba sa cestovnog prebacilo na željeznički i urbani biciklistički promet, udjel električnih auta u ukupnom broju vozila povećao na 25 posto, a hibridnih na 40 posto.

Šiljeg je najavio i nove financijske poticaje za kupnju ekoloških vozila, dok je profesor Joško Deur sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje istaknuo da su glavne prednosti električnih vozila nulta emisija CO2 i štetnih plinova te pet do deset puta manji trošak za energiju, smanjena razina buke i brži odziv pogona dok su glavni nedostaci takvih vozila i dalje domet, cijena i vrijeme punjenja.