Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), robni izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 5,1 milijardu eura, a uvoz 8,5 milijardi. U usporedbi s istim razdobljem 2010. godine, izvoz je porastao 3, a uvoz svega 0,1 posto

'Navedena kretanja ukazuju na daljnju stagnaciju domaće potrošnje, posebno u dijelu koji se odnosi na kapitalne proizvode, proizvode za široku potrošnju te prijevozna sredstva, dok je rast uvoza zabilježen kod hrane te goriva i maziva posljedica rasta cijena', stoji u analizi PBZ-ova Ureda Uprave za ekonomska istraživanja i strateško planiranje.

Blagi rast bilježi i uvoz industrijskih proizvoda, za 1,4 posto. Porast koji se bilježi na strani izvoza posljedica je 12,4-postotnog rasta izvoza industrijskih proizvoda te gotovo identičnog rasta izvoza hrane i pića, odnosno goriva i maziva, za 6,8, odnosno 6,7 posto. Izvoz kapitalnih proizvoda, prijevoznih sredstava te proizvoda za široku potrošnju bilježi smanjenje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dodaje se u analizi.

'Usporedimo li kretanja u robnoj razmjeni s istima u pretkriznoj 2008. te kriznoj 2009. vidimo da je u odnosu na isto razdoblje 2008. godine izvoz manji za 8,6 posto, dok je uvoz manji za 31,3 posto. U odnosu na 2009. godinu izvoz je porastao za 16,6 posto, dok je uvoz manji za 4,9 posto. Evidentno je da je oporavak naših trgovinskih partnera, do kojeg je došlo tijekom prošle godine, pozitivno utjecao na kretanja robnog izvoza', navodi se u analizi PBZ istraživanja.

S obzirom da se u većini razvijenih europskih zemalja posljednjih dana smanjuju stope očekivanog gospodarskog rasta za ovu, ali i iduću godinu, postavlja se pitanje što možemo očekivati u kretanju hrvatskog izvoza?

'Prepolovljena očekivanja gospodarskog rasta za Njemačku te smanjena za većinu europskih zemalja zasigurno će usporiti potražnju za hrvatskim izvoznim proizvodima', ističu analitičari PBZ-a.

Iz podataka DZS-a vidljivo je da izvoz u, primjerice, Italiju i Njemačku već gubi tempo ostvaren tijekom 2010. godine, što je kompenzirano bržim rastom izvoza u BIH, Sloveniju i Austriju.

„Iako nemamo detaljne podatke o strukturi izvoza u pojedine zemlje, očigledno je u izvoznom sektoru došlo do određenog preslagivanja ciljanih tržišta u skladu s kretanjima u njihovom gospodarskom rastu, što je i dovelo do ukupnih pozitivnih kretanja u izvozu. Ipak, s obzirom na negativna očekivanja vezana za razvijene europske zemlje, teško je za očekivati da će europska „emerging markets“ ostati neokrznuta, s obzirom na povezanost gospodarskih ciklusa, pa je upitno do koje mjere će izvoz u te zemlje rasti“, zaključuju analitičari PBZ-a.