Njemačka poduzeća u toj zemlji također su nezadovoljna razmjerima i borbom protiv korupcije. Nedavno istraživanje Njemačko-bugarske trgovačko-industrijske komore pokazuje da je 47 posto njemačkih tvrtki vrlo nezadovoljno, a još 34 posto prilično je nezadovoljno borbom protiv korupcije u Bugarskoj. Za usporedbu, samo dva posto je uglavnom zadovoljno, a nula posto vrlo zadovoljno. To je poražavajuća ocjena od strane njemačkog gospodarstva u Bugarskoj. Ali to je samo jedna strana medalje.

No, ukupno zadovoljstvo njemačkog gospodarstva Bugarskom je ogromno: 97 posto njemačkih tvrtki sa sjedištem u Bugarskoj ponovno bi otišlo tamo, 50 posto daje upravo toj lokaciji najbolju ili drugu najbolju ocjenu.

'Na prvi pogled ovo je naravno kontradikcija: s jedne strane tu je nezadovoljstvo korupcijom i vladavinom prava, s druge strane zaista ogromno zadovoljstvo lokacijom', kaže dr. Mitko Vasilev, voditelj Njemačko-bugarske trgovačko-industrijske komore u Sofiji, za Deutsche Welle. 'No, korupcija je samo jedan od mnogih čimbenika kada je riječ o lokaciji. Prema našem iskustvu, njemačke tvrtke teško da su uopće osobno pogođene korupcijom. Stoga rezultati istraživanja odražavaju opće nezadovoljstvo u zemlji', rekao je Vasilev.

Brojke o volumenu trgovine nude ključ za rješavanje ove kontradikcije: Njemačka je trgovinski partner broj 1 Bugarskoj i, za razliku od drugih zemalja, trgovinski promet između Njemačke i Bugarske porastao je za gotovo 650 milijuna u prvoj polovici 2021. u usporedbi s razdobljem prije korone 2019. U isto vrijeme, njemačko gospodarstvo hvali tradicionalnu njemačku prihvatljivost, motiviranu radnu snagu, niske troškove rada i nisko porezno opterećenje. Cvjetanje poslovanja i niski troškovi njemačkim su tvrtkama u zemlji očito važniji od korupcije i vladavine prava.

U susjednoj Rumunjskoj situacija je drugačija. "Ne možete uvijek stavljati Rumunjsku i Bugarsku u isti lonac", upozorava Sebastian Metz, direktor Njemačko-rumunjske trgovačko-industrijske komore. "Obje zemlje povezuje tipična postkomunistička korupcija, pristupanje EU 2007. i poseban nadzor od strane EU-a. No, u Rumunjskoj se situacija u pitanjima korupcije značajno poboljšala zahvaljujući antikorupcijskim mjerama, a ja ne znam za njemačke tvrtke koje su i same izravno pogođene korupcijom", kaže Metz.

Stručnjak za korupciju Sorin Ionita iz rumunjskog think-tanka Expertforum dijeli to mišljenje. U intervjuu za DW, on ocjenjuje da je "15 godina antikorupcijskih napora inspiriranih od strane EU-a, osobito uspostavom DNK Nacionalne agencije za borbu protiv korupcije, napravilo razliku. Postoji efekt zastrašivanja, osobito u regionalnoj administraciji [...] a posebno kada imaju posla s velikim korporacijama i strancima."

Taj se optimizam odražava i u ekonomskom istraživanju njemačkih tvrtki u zemlji: 25 posto je vrlo nezadovoljno, 35 posto prilično nezadovoljno, 29 prilično zadovoljno i 12 posto čak vrlo zadovoljno borbom protiv korupcije i kriminala u Rumunjskoj. Istodobno, prema Ioniti, "korupcija ostaje ozbiljan problem u Rumunjskoj, usredotočena na pljačku proračuna od strane ljudi s političkim vezama, kontrolu nad državnim tvrtkama i manipulaciju javnim natječajima".

EU će u sljedećih nekoliko godina osigurati ogromne iznose za savladavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. Samo se Bugarska može nadati omotnici od gotovo 12 milijardi eura. Njemačke tvrtke također žele imati koristi od toga. No, strah da bi milijarde EU-a mogle nestati u bespućima korupcijske zbiljnosti je velik. Tijekom prošlog tjedna u posjetu glavnom gradu Bugarske, parlamentarka iz Europskog parlament Sophie In't Veld stavila je sol na ranu: "Borba protiv korupcije na visokoj razini ostaje problematična. [...] Pozivamo Europsku komisiju da nadzire i revidira sredstva EU-a, uključujući Fond za obnovu. "

S obzirom na pozadinu novih fondova EU-a, Odbor njemačke ekonomije za istok objavio je u rujnu dokument o stavu prema jugoistočnoj Europi. U njemu se ponašanje usklađeno s pravilima, transparentni procesi odlučivanja, vladavina prava i borba protiv korupcije imenuju "važnim čimbenicima za održivi gospodarski uspjeh i spremnost njemačkih tvrtki za ulaganje".

Ali kako se učinkovito boriti protiv korupcije u jugoistočnoj Europi? Što se tiče rješenja, njemački poslovni predstavnici se radije drže po strani. S jedne strane, dokument o stavu Odbora njemačke ekonomije naglašava smjernice usklađenosti njemačkih tvrtki koje bi trebale biti dobar primjer kroz politiku nulte tolerancije po pitanjima korupcije. No, kako upozorava Anja Quiring, stručnjakinja za jugoistočnu Europu u Odboru za istočnu Europu, "ne biste trebali opterećivati previše same ​​tvrtke, one si ne mogu priuštiti preodgoj."

S druge strane, u očima spomenutog Odbora prvenstveno je EU dužna vršiti pritisak na lokalne vlasti putem mehanizama praćenja. Međutim, kako su pokazali vrlo različiti događaji u Bugarskoj i Rumunjskoj u posljednjih nekoliko godina, u prošlosti ti mehanizmi nisu bili jamstvo učinkovite borbe protiv korupcije. Martin Kothé to ovako sažima: "Proći će godine i godine prije nego što se močvara korupcije dobrim dijelom isuši."