Njemački Volkswagen još uvijek nije odustao od gradnje tvornice u turskom Izmiru. Direktor proizvodnje Andreas Tostmann izjavio je u utorak da su planovi u Turskoj na čekanju te da još ne traže alternativnu lokaciju. Ta vijest dolazi nakon najave iz našeg Ministarstva gospodarstva da se i Hrvatska uključila u utrku za privlačenje gotovo 1,5 milijardi eura vrijedne investicije Volkswagena
Njemački automobilski div u Turskoj planira izgraditi novu tvornicu koja bi godišnje proizvodila 300.000 vozila te bi zapošljavala oko 4000 ljudi. U novom pogonu radili bi se Passati i Škode. Volkswagen proizvodnju tih marki želi izmjestiti iz Njemačke, odnosno Češke, kako bi u tamošnjim pogonima proizvodio automobile na električni pogon.
Međutim sve je došlo u pitanje nakon turske intervencije u Siriji i zaoštravanja odnosa između Istanbula i Europske unije. To je ponovo raspirilo nadanja u Bugarskoj, Srbiji i Rumunjskoj da još uvijek nije kasno za privlačenje njemačke investicije.
Njima se, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva gospodarstva, priključila i Hrvatska.
Vijest da će Hrvatska konkurirati za privlačenje goleme Volkswagenove investicije stigla je nakon sastanka ministra Darka Horvata s Peterom Altmaierom, njemačkim ministrom gospodarstva i energetike koji je stigao u Zagreb u službeni posjet u pratnji brojnog parlamentarnog i gospodarskog izaslanstva.
Horvat je na konferenciji za novinare, nakon susreta s Altamaierom, izjavio: 'Bude li bilo kakve namjere ili želje da se prva takva investicija u autoindustriji realizira izvan Njemačke, Hrvatska je spremna radnom snagom, poduzetničkom zonom i poticajnim zakonodavnim okvirima prihvatiti i izboriti se za to da se jedna takva investicija ovdje konačno dogodi.'
Pokušali smo iz Horvatova ministarstva dobiti konkretnije informacije o mogućoj suradnji s Volkswagenom – jesu li već uspostavljeni kontakti i što točno Hrvatska može ponuditi – ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.
Inače, dosad se kao alternativa Turskoj najčešće spominjala Bugarska.
Nekadašnji bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev, počasni predsjednik mreže Yutomotive Cluster Bulgaria, objavio je da je Sofija povećala svoju početnu ponudu i 'pronašla način da Volkswagenu umjesto planiranih 135 milijuna eura ponudi između 250 i 260 milijuna eura'. Plevnelijev je rekao da se sada čeka na odgovor Volkswagena.
Bugari nude Nijemcima dvije lokacije: zonu nekadašnje čeličane Kremikovci nedaleko od zračne luke kod Sofije te industrijsku zonu Rakovski kod Plovdiva. Bugarska je čak jedno vrijeme glasila za blagog favorita zbog povijesno jakih gospodarskih veza s Njemačkom, usprkos tome što nema razvijenu autoindustriju.
Rumunjska se također nada kako može odvratiti Nijemce od Turske. Rumunjski ministar trgovine Stefan Radu Oprea potvrdio je da je vlada u Bukureštu ponovo otpočela pregovore s Volkswagenom. Kao lokacija za novu tvornicu nudi se grad Arad s građevinskim zemljištem od oko 1100 hektara na zapadnoj granici zemlje prema Mađarskoj i Srbiji. Rumunji kao prednosti ističu odličnu prometnu povezanost Arada i jeftinu radnu snagu koja ima iskustva u automobilskoj industriji.
Rumunjska autoindustrija zapošljava više od 200 tisuća ljudi, a u zemlji posluje više od 600 tvrtki koje proizvode autodijelove. Domaću uzdanicu Daciju 1999. kupio je francuski Renault dok je tvornicu u Craiovi (nekadašnji Oltcit) 2008. preuzeo Ford.
Srbija je dosad vabila Volkswagen jeftinom i stručnom radnom snagom (talijanski Fiat od 2008. vlasnik je tvornice u Kragujevcu), odnosno niskim troškovima proizvodnje i izdašnim državnim poticajima jer je po tom pitanju slobodnija od Bugarske i Rumunjske, članica EU-a.
Srbi su isticali i kako imaju jednu od najnižih cijena električne energije u Europi (što je značajna stavka u proizvodnji automobila) te razgranatu mrežu proizvođača raznih autodijelova.
Kakve su šanse Hrvatske da se nosi s konkurentima? Ekonomist Damir Novotny smatra kako realno imamo slabe šanse da privučemo njemačkog diva koji je lani prodao gotovo 11 milijuna automobila diljem svijeta.
'Autoindustrija traži velike povlastice. U smislu značajnih poreznih olakšica, čitavog niza olakšica na komunalnoj razini, oslobađanja poreza na dobit na 10 godina. To je ono što druge zemlje nude velikim autoindustrijama. Hrvatska Vlada bi morala dati dobru ponudu kako bi bila konkurentna. Međutim nemamo dovoljno radne snage i zbog toga su nam slabe šanse u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku', izjavio je Novotny za tportal.
Naravno, najava kako će se Hrvatska uključiti u borbu za Volkswagenovu investiciju razveselila je naše poduzetnike koji se bave proizvodnjom autodijelova.
Marinko Došen, direktor AD Plastika, našeg najvećeg proizvođača plastičnih dijelova za automobilsku industriju, vidi priliku za širenje poslovanja na domaćem tržištu.
'Veliki smo zagovornici dovođenja nekog od svjetskih proizvođača u Hrvatsku, tako da ovu inicijativu apsolutno podržavamo. To bi bila odlična prilika za razvoj hrvatskog gospodarstva i dolaskom nekog proizvođača automobila pokrenuo bi se cijeli niz ulaganja dobavljača automobilske industrije. To bi sigurno bila i prilika za nas da konačno proširimo svoje poslovanje na domaćem tržištu', istaknuo je Došen.
Vlasnik Orbica i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske udruge poslodavaca Branko Roglić smatra kako Hrvatska mora učiniti sve da bi privukla Volkswagen.
'Vlada mora učiniti doslovno sve što je potrebno da bismo privukli snažnog njemačkog investitora u industriji koja velikim investicijama kreira nova radna mjesta, ostvaruje visoke razine i diktira novi tehnološki razvoj. To znači da bismo na tom putu trebali slijediti recept Slovačke, poznate po tome što je prije njezinog ulaska u EU slovačka administracija otvorila tzv. velika vrata upravo automobilskoj industriji: osigurala joj je lokacije za gradnju koje su ustupljene bez naknade, a isto se tiče kompletne infrastrukture, pa je u određenom razdoblju uvela oslobođenje od plaćanja poreza. Sve to trebala bi učiniti i naša Vlada, jer Hrvatska ovu šansu ne smije propustiti', rekao je Roglić za Poslovni dnevnik.