Predsjednik IG Metalla Berthold Huber kazao je da se uprava sindikata radnika metalne i električne industrije sprema u utorak odobriti takav zahtjev za novi krug kolektivnog pregovaranja. Premda taj sindikat predstavlja oko 2,3 milijuna radnika, analitičari kažu da će ishod pregovora biti referentan za preostalih 1,2 milijuna zaposlenika toga sektora ali i za sve ostale.

Pregovori počinju idući mjesec, a štrajkovi se ne smiju održavati prije svibnja u skladu s odgovarajućim sporazumom. Posljednji dogovor koji su sindikati postigli u svibnju 2010. zajamčio je zaposlenicima rast plaća od 2,7 posto.

Ranija iskustva govore da bi u novom krugu pregovora najvjerojatnije mogli ishoditi nešto više od polovine traženog rasta plaća, te bi prosječan ispregovarani rast plaća u 2012. nadmašio prošlogodišnji 1,5-postotni rast i očekivanu stopu inflacije u visini nekih 1,7 posto.

Budući da je zapošljavanje vezano uz hirovite gospodarske cikluse, sindikalno članstvo se osipa i naglasak je ipak na sigurnost radnih mjesta, plaće će u Njemačkoj vjerojatno i u doglednoj budućnosti rasti skromnim tempom.

'Ograničenje rasta plaća neće biti dokinuto, plaće će u ovoj godini samo pratiti zadani tempo', tumači ekonomist Commerzbanka Eckart Tuchtfeld, koji prognozira da će pregovori uroditi povećanjem plaća za 2,75 posto. 'S vremena na vrijeme sindikati moraju nešto ishoditi, no znatnije povećanje plaća i dalje će ostati iznimka u Njemačkoj', dodao je.

Višegodišnji prigušeni rast plaća pomogao je uzdići njemačko gospodarstvo na sadašnji pijadesetal. Nakon rekordne nezaposlenosti koja je dosegnula vrhunac 2005., reforme tržišta rada povećale su konkurentnost i potaknule zapošljavanje koje je sada na najvišoj razini u njemačkoj povijesti.

To međutim nije slučaj u široj eurozoni, gdje su plaće u pravilu rasle brže nego u Njemačkoj, produbljujući razlike u gospodarstvu, inače slabije proučen čimbenik europske dužničke krize.

Širi pokazatelj ukupne plaće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje da je stvarna kompenzacija u Njemačkoj zapravo smanjena od osnutka eurozone. U razdoblju prije financijske krize u kojem se Berlin aktivno zalagao za ograničenje rasta plaća, od 2000. do 2007., nominalna kompenzacija porasla je svega jedan posto u prosjeku, nasuprot 2,7 posto u eurozoni.

OECD-ovi podatci ukazuju da će kompenzacija u Njemačkoj realno porasti za skromnih 0,3 posto u 2012., što je opet manje u usporedbi s prosjekom u eurozoni, koji se procjenjuje u visini 0,4 posto.

To će ojačati njemačko izvozno orijentirano gospodarstvo, ali i vjerojatno opteretiti druge slabije zemlje eurozone a time i monetarnu politiku. Podaci ukazuju da je nizak rast plaća u Njemačkoj razlog slabije potražnje za proizvodima tih zemalja.

Projekcije relativnih izvoznih cijena, OECD-ov pokazatelj konkurentnosti, pokazuju da Njemačka ove godine nadmašuje sve članice eurozone, ne uključujući krizom pogođenu Španjolsku i Irsku, s tim da bi se njezina prednost trebala povećavati u godinama koje slijede.

Njemačko gospodarstvo poraslo je za oko tri posto prošle godine i mnogi proizvođači na putu su da izvijeste o većoj dobitI.