Taj cijenjeni njemački tjednik temelji izvješće na ispitivanju 20 bankovnih institucija koje su proveli njemačka središnja banka Bundesbank i financijski regulator Bafin.

Rezultati toga ispitivanja pokazuju da njemačke banke posjeduju ukupno 300 milijardi eura toksične imovine te da su dosad iz svojih portfelja uklonile tek onu najlošiju, odnosno tek četvrtinu, piše Der Spiegel. "Ostatak je još uvijek u iluzornom vrijednostima zaveden u njihovim bilancama stanja".

Prema pisanju toga lista, vladini ekonomski stručnjaci vjeruju da je bankama preostala još velika količina imovine koju bi morale izdvojiti iz svojih portfelja, te da bi to moglo rezultirati velikim novim gubitcima.

Ministarstvo financija procjenjuje vrijednost rizične imovine u njemačkom bankovnom sektoru na oko 1.000 milijardi eura, nastavlja Der Spiegel. "U najgorem slučaju, to bi moglo rezultirati udvostručavanjem njemačkog javnog duga", kazao je pomoćnik ministra financija Peera Steinbruecka koji je želio ostati anoniman.

Nekoliko je vodećih bankara kao rješenje za kreditnu krizu predložilo uspostavu banke koja bi okupila svu lošu imovinu toga sektora. Ona bi bankama omogućila odbacivanje loše imovine i nenaplativih zajmova te tako pomogla povratiti financijskom krizom pogođeno međubankovno povjerenje, što je dovelo do krize na tržištu međubankovnog zaduživanja i općeg pada dostupnosti kredita.

No, Steinbrueck smatra da je obujam rizične imovine pregolem te da bi formiranje takve institucije bilo neodgovorno, ističe Der Spiegel.

Njemačka vladajuća koalicija ističe da je 400 milijardi eura jamstava za zajmove bankovnom sektoru u sklopu fonda Soffin namijenjeno istom cilju, poticanju izdavanja zajmova među bankama. Vodeći bankari, međutim, tvrde kako ta jamstva krše pravila poštene tržišne utakmice te da favoriziraju banke s državnim jamstvima i dodatno otežavaju situaciju onim bankama koje nisu zatražile pomoć od države.