Skok godišnje stope inflacije u listopadu na 4,5 posto, najvišu razinu od 1993. godine, dijelom odražava nisku poredbenu osnovicu u 2020. godini kada je vlada privremeno snizila stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV) kako bi ublažila posljedice pandemijske krize.

Niža stopa PDV-a bila je na snazi do kraja prošle godine.

Dodatnu podršku jačanju inflacije u najvećem europskom gospodarstvu pružio je nagli rast cijena sirovina i energije.

Problemi u opskrbi postali su u međuvremenu raširena pojava, navodi se dalje u priopćenju ministarstva, što znači da će industrijska aktivnost vjerojatno ostati prigušena u idućoj godini, unatoč punim knjigama narudžbi.

"To se posebno odnosi na ključnu automobilsku industriju, koja je pogođena nestašicom poluvodiča", priopćilo je ministarstvo.

Ublažavanje koronaograničenja donijelo je pak poboljšanje u sektoru usluga, koji bi trebao nadoknaditi slabiju izvedbu industrijskog sektora, procjenjuju.

"Rizici su ipak ponovo ojačali zbog aktualnih pandemijskih zbivanja i gospodarstvo će vjerojatno u cjelini tek skromno porasti u zadnjem ovogodišnjem trogmjesečju”, dodaje se u izvješću.

Njemačka vlada nedavno je smanjila prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu na 2,6 posto, s u travnju projiciranih 3,5 posto. Za 2022., kada bi rast trebao ubrzati na 4,1 posto, poboljšali su pak travanjsku procjenu za pola postotnog boda, podsjeća Reuters.