Kineska mladež u dobi od 16 do 24 godine suočava se s ozbiljnom krizom. Stopa nezaposlenosti među ovom populacijom dosegnula je rekordne razine, prelazeći 20 posto prvi put u travnju prošle godine. Situacija je kulminirala u lipnju 2023., kada je stopa nezaposlenosti dosegla povijesni maksimum od 21,3 posto. Ovaj alarmantan podatak natjerao je vlasti da privremeno obustave objavljivanje statistike o nezaposlenosti kako bi ponovno procijenile način prikupljanja podataka.

Godinu kasnije nezaposlenost među mladima ostaje značajan problem. U srpnju 2024., nakon što je ove godine diplomiralo rekordnih 11,79 milijuna studenata, stopa nezaposlenosti ponovno je porasla na visokih 17,1 posto. Ovi podaci odražavaju teško stanje u kineskom gospodarstvu, još uvijek opterećeno krizom u sektoru nekretnina.

Nova generacija 'trulih repova'

Izraz 'djeca trulih repova' odnosi se na mlade ljude koji, unatoč visokom obrazovanju, ne mogu pronaći poslove što odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Ova metafora povlači paralele s izrazom 'zgrade trulih repova', a on se koristi za desetke milijuna nedovršenih stambenih zgrada koje od 2021. muče kinesko gospodarstvo. Baš kao što te zgrade simboliziraju propale projekte, tako i 'djeca trulih repova' predstavljaju mlade ljude čiji potencijal ostaje neiskorišten u tmurnoj ekonomskoj situaciji.

Ova situacija nije samo ekonomski problem, već i društveni. Mnogi mladi ljudi koji su godinama ulagali napore u stjecanje obrazovanja sada su prisiljeni prihvatiti slabo plaćene poslove ili se čak oslanjati na mirovine svojih roditelja. Neki su se vratili u rodni kraj i postali 'djeca s punim radnim vremenom', oslanjajući se na mirovine i ušteđevinu roditelja kako bi preživjeli.

Osobne priče: Izgubljene prilike

Primjeri koje iznose Zephyr Cao i Amada Chen oslikavaju stvarnost s kojom se suočavaju mnogi kineski diplomirani studenti. Cao, koji je stekao magistarski stupanj na prestižnom Kineskom sveučilištu za vanjske poslove, vratio se u rodnu provinciju Hebei nakon što nije uspio pronaći posao koji bi odgovarao njegovim kvalifikacijama. 'Da sam radio tri ili četiri godine nakon dodiplomskog studija, moja bi plaća vjerojatno bila slična onoj koju sada dobivam s magistarskim stupnjem', rekao je Cao, izrazivši sumnju u vrijednost svog obrazovanja.

Amada Chen, diplomantica Sveučilišta za kinesku medicinu Hubei, odustala je od posla u državnom poduzeću nakon samo mjesec dana. 'Plakala sam svaki dan tjedan dana', priznala je Chen, opisujući toksičnu radnu kulturu i nerealna očekivanja šefa. Iako je željela raditi kao inspektorica kvalitete ili istraživačica, poslovi koji bi odgovarali njezinim vještinama ostali su joj nedostupni, a ponuđene su joj samo pozicije vezane uz prodaju ili e-trgovinu.

Odgovor vlade: Pokušaji rješavanja krize

Kineska vlada prepoznaje ozbiljnost problema. Predsjednik Xi Jinping više je puta naglasio da je prioritet zapošljavanje mladih i vlada je pokrenula različite mjere da bi im pomogla da pronađu posao. Organiziraju se sajmovi poslova, otvaraju se novi kanali za povezivanje mladih s potencijalnim poslodavcima, a uvedene su i podržavajuće poslovne politike da bi se potaknulo zapošljavanje.

Međutim, unatoč tim naporima, rezultati su zasad ograničeni. Gospodarstvo je i dalje opterećeno krizom u sektoru nekretnina, a mnogi mladi ljudi ostaju bez posla. Problem se pogoršava zbog toga što je Kina godinama povećavala kapacitet upisa na sveučilišta da bi stvorila obrazovaniju radnu snagu, no ponuda visokoobrazovanih mladih sada premašuje potražnju na tržištu rada.

Dugoročne prognoze: Neizvjesna budućnost

Unatoč naporima vlasti, dugoročne prognoze za kinesku mladež ostaju neizvjesne. Prema studiji objavljenoj u lipnju u časopisu China Higher Education Research, broj diplomiranih studenata vjerojatno će dosegnuti vrhunac od oko 18 milijuna u 2034. godini. U međuvremenu ponuda visokoobrazovanih mladih ljudi premašit će potražnju na tržištu rada, stvarajući dodatne pritiske na zapošljavanje.

Čak i kada smjerovi studija odgovaraju potrebama tržišta, mladi se suočavaju s izazovima. Primjer Shou Chena, studenta treće godine na Pekinškom sveučilištu za poštu i telekomunikacije, pokazuje da čak i studenti s obećavajućih smjerova poput umjetne inteligencije ne mogu lako pronaći praksu ili posao. 'Možda će biti još gore', kaže Chen, izražavajući zabrinutost zbog konkurencije na tom polju.