U prvoj polovini ove godine manjak proračuna konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, iznosio je 518 milijuna kuna ili 0,2 posto, a deficit državnog proračuna 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je pet milijardi kuna manji nego u istom razdoblju lani.

'Dugo nismo vidjeli ovako nizak deficit, odnosno gotovo uravnotežen proračun', pohvalio se tehnički ministar financija Zdravko Marić. Dodao je da će do kraja godine proračun držati maksimalno pod kontrolom dajući do znanja da i u novoj Vladi računa na poziciju ministra financija.

Ako se nastave postojeći trendovi, Hrvatska bi iduće godine mogla izaći iz procedure prekomjernog deficita, a rejting agencije mogle bi nagraditi višim kreditnim rejtingom zemlje.

Prihodi proračuna povećani za više do 10 posto

Osjetno smanjenje proračunskog deficita rezultat je snažnog rasta prihoda, uz kontrolu rashodne strane proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna povećani su za više od 10 posto dostigavši 56,3 milijarde kuna, dok ukupni rashodi rasli za 0,4 posto na 58,7 milijardi kuna.

Najveći doprinos snažnijem punjenju proračuna dali su porezni prihodi i pomoći iz inozemstva koji se odnose na povlačenje sredstva iz fondova Europske unije.

Porezni prihodi rasli su za 8,1 posto, na 34,3 milijarde kuna, pri čemu od PDV-a u proračun uplaćeno jedan posto više nego lani, odnosno 20,5 milijardi kuna, od poreza na dobit 4,2 milijarde kuna ili 21,7 posto više, a poreza na dohodak 1,2 milijarde kuna ili 21,5 posto više.

Poboljšano korištenje EU fondova

Ono što ohrabruje, naglasio je Marić, podatak je o prihodima od pomoći ostvarenima na razini od 4,2 milijarde kuna ili 52,5 posto višoj nego lani što je rezultat bolje iskorištenosti sredstava EU fondova.

Na strani proračunskih rashoda pak najveća su stavka naknade građanima - 22,6 milijardi kuna, od čega 18,4 milijarde kuna čine rashodi za mirovine, koji su rasli za 146,6 milijuna kuna prema lani uslijed indeksacije i većeg broja umirovljenika.

Istodobno se bilježi smanjenje materijalnih rashoda. Primjerice, troškovi za usluge niži su za 157,7 milijuna kuna, za materijal i energiju za 105,7 milijuna kuna, a ostali materijalni rashodi za 105,3 milijuna kuna, pa je tako na razini cijelog polugodišta njihovo ostvarenje oko 5,5 posto manje od prvotnog plana i iznosi 12,6 milijardi kuna.

Za 443,9 milijuna kuna niži su i financijski rashodi koji su do kraja lipnja iznosili 5,4 milijarde kuna. Razlog su za to niže kamate na javni dug.

U prvih šest mjeseci povećani su rashodi za zaposlene koji su rasli za 3,27 posto na 12,57 milijardi kuna, pri čemu osobito snažan skok (63,4 posto) bilježe naknade isplaćene za prekovremeni rad.

Novi proračun u roku ili privremeno financiranje

Jedan od prvih zadataka nove Vlade bit će donošenje proračuna za 2017., a hoće li se on donijeti na vrijeme, ovisit će o duljini pregovora oko formiranja vlade.

Ako postizborni pregovori prođu glatko i vlada se formira kroz mjesec dana, nova ekipa u Banskim dvorima može, uz ubrzanu proceduru, na vrijeme pripremiti proračun. Međutim, ako se postizborna situacija zakomplicira, tehnička Vlada morat će donijeti privremeni proračun za prvi kvartal iduće godine.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi privremeno financiranje imalo pozitivan utjecaj na kretanje deficita. 'Ministar Marić izjavio je da su oni zamrznuli proračuna na prošloj godini. Tako bi se, u slučaju privremenog financiranja, rashodi opet zadržali na istoj razini i na taj način imali bi primarni suficit', kaže Novotny.

Smatra da bi to bilo korisno za ekonomiju jer bismo izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a rejting agencije dale bi nam pozitivnije mišljenje o javnim financijama. 'Na taj način smanjili bi se troškovi financiranja za javni i privatni sektor', zaključuje Novotny.