Pandemija covida dovela je do tzv. osvetničke potrošnje – poriva za kupovinom kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme, karakterističnog posebice za mlađu populaciju. I dok mladi u većem dijelu svijeta nemilice kupuju u potrazi za izgubljenim vremenom, u Kini je popularno nešto dijametralno suprotno – štednja iz osvete
Na jednoj strani svijeta kupuju, a na drugoj štede iz osvete. Pandemija covida utjecala je na sve pore društva, pa je tako oblikovala i nove potrošačke navike. I dok se mladi nakon pandemije na Zapadu rasipaju novcem, u Kini je u trendu štedjeti, i to ekstremno. Pritom si mladi postavljaju ekstremne mjesečne ciljeve.
Generacija Z, koja čini trećinu svjetske populacije, može se pohvaliti godišnjom kupovnom moći od 100 milijardi dolara, a do 2025. godine predstavljat će 27 posto globalne radne snage, što će imati značajan utjecaj na svjetsko gospodarstvo.
Njihove mjere štednje između ostalog uključuju i objedovanje u javnim kantinama, u kojima obično jedu starije osobe i gdje se obroci prodaju po relativno niskim cijenama. Drugi pak na društvenim mrežama traže partnere za štednju, s kojima onda formiraju krug ljudi i jedni drugima pomažu ostvariti zajedničke ciljeve uštede.
A neki svoj put dokumentiraju i na društvenim mrežama te detaljno objašnjavaju kako što jeftinije proći i svesti mjesečnu potrošnju na svega nekoliko desetaka dolara.
'Kineska mladež ima mentalitet osvetničkih štediša', rekao je stručnjak za kinesko tržište Shaun Rein za CNBC. 'Za razliku od mladih u 2010-im, koji su često trošili i više nego što su zarađivali, pa i posuđivali novac za otmjene stvari poput Guccijevih torbica i Iphonea, današnji mladi u Kini štede', dodao je Rein.
Stručnjak za Kinu Christopher Beddor iz Gavekal Dragonomicsa objašnjava da je tome tako jer mladi vjerojatno osjećaju isto što i svi drugi – da gospodarska situacija u zemlji nije baš najbolja – a dodatno je otežava skučenost tržišta rada, koje je posebno loše za mlade ljude.
'Pravi je to fenomen ovdje', rekla je je Jia Miao, docentica na NYU u Šangaju.
'Neki mladi štede iz jednostavnog razloga što ne mogu pronaći posao ili su pak otkrili da im je teže povećati prihode. Nemaju izbora nego potrošiti manje novca', dodala je.
Stopa nezaposlenosti među mladima u dobi od 16 do 24 godine u Kini u svibnju je iznosila 14,2 posto, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka od pet posto. Iako ne postoje službene statistike o mjesečnim plaćama koje zarađuju studenti, istraživanje MyCOS-a je pokazalo da je prosječna mjesečna plaća onih diplomom preddiplomskog studija u 2023. iznosila 6050 juana (832 dolara), što je za jedan posto više nego godinu ranije.