Dok troškovi života rastu, mnogi su u panici zbog svojih kućnih budžeta. Inflacija uzima danak na mentalno zdravlje i kvalitetu života milijardi ljudi diljem svijeta
Kako je inflacija uzela maha, a plaće teško prate rast troškova života, sve više ljudi počinje paničariti zbog novca. Financijska tjeskoba zahvatila je milijarde ljudi – uključujući i one koji prije nisu osjetili takav pritisak, piše BBC.
'Stres, zabrinutost ili nelagoda koje ljudi doživljavaju zbog svoje situacije, uključujući brige zbog novca, dugova, troškova i financijske stabilnosti - sve to spada pod financijsku tjeskobu', kaže psihologinja Jenna Vyas-Lee.
Financijska tjeskoba može pogoditi bilo koga, od onih niže na socioekonomskoj ljestvici, koji žive od plaće do plaće, pa do onih koji se tradicionalno smatraju imućnijima.
vezane vijesti
'Nezaposlenost je izuzetno niska od pandemije, tako da većina ekonomskog pritiska dolazi zbog plaća koje ne drže korak s inflacijom, a ne zbog gubitka radnih mjesta', kaže Kerry Papps, profesor ekonomije na Sveučilištu Bradford.
Učinci inflatornih valova vide se diljem svijeta. Velika Britanija, kao jedna od najrazvijenijih svjetskih ekonomija, jako je pogođena rastom cijena od 7,2 posto. Njena središnja banka koristi kamatne stope za borbu protiv inflacije, pa rastu rate hipotekarnih kredita, a mnogi Britanci zbog toga trpe ogromno povećanje mjesečnih troškova.
U SAD-u, za usporedbu, inflacija brže pada, ali Papps ukazuje na to da je financijska tjeskoba raširena i u Americi, osobito među ljudima s nižim primanjima, zbog niže minimalne plaće u odnosu na Britaniju.
Neizvjesnost koja se stvara dovodi do anksioznosti. 'Nemogućnost izvršenja financijskog plana i postavljenih ciljeva može uzrokovati ozbiljnu anksioznost, bez obzira na društveni položaj i to koliko novca imate', upozorava Vyas-Lee.
Financijska tjeskoba može se pretvoriti u akutno stanje jer financijski problemi često guraju ljude u fatalističke misli o propasti i siromaštvu. 'Ovo može biti usko povezano sa slikom o sebi i samopoštovanjem – i njegovim nedostatkom', kaže Vyas-Lee. 'To može biti vrlo štetno jer postoji visoka razina srama povezana s financijskom tjeskobom. Ljudi o tome ne žele govoriti u strahu od osude.'
U vrijeme kriza, zbog gubitka posla ili neočekivanih troškova, financijska tjeskoba može se pogoršati te dovesti do drugih disfunkcionalnih obrazaca ponašanja, a oni tada samo pogoršavaju financijsko stanje. Neki ljudi, primjerice, okreću se kockanju da bi pronašli drugi izvor prihoda.
Također, financijska tjeskoba može narušiti cjelokupno mentalno zdravlje. Nedavna britanska studija, u koju je bilo uključeno 2000 ljudi, pokazala je da se kod 30 posto ispitanih pogoršalo mentalno zdravlje od početka ekonomske krize. Najteže su pogođeni oni u dobi od 25 do 34 godine, sa stopom od 48 posto.
U SAD-u je istraživanje iz travnja 2023. pokazalo da 52 posto od više od 2300 anketiranih pati od financijske tjeskobe ponajviše zbog straha da nemaju dovoljno ušteđevine za hitne slučajeve.
Kao rezultat financijske tjeskobe, objašnjava Vyas-Lee, ljudima se teško usredotočiti na svakodnevne zadatke. 'To vam može smanjiti šanse za napredovanje ili pronalazak boljeg posla. Financijska tjeskoba narušava i odnose bračnih partnera te je jedan od vodećih razloga za razvod', kaže Vyas-Lee.
Ona očekuje da će se povećati broj osoba koje se osjećaju anksiozno zbog novčanih problema jer inflacija nastavlja rasti.
'Financijska tjeskoba rijetko se riješi sama od sebe i nužna je profesionalna podrška da bi se čovjek izvukao iz tog stanja', izjavila je Vyas-Lee.
