Ukidanje obveznog članstva omogućit će da više od 82 tisuće obrtnika sami odluče žele li biti članovi komore ili ne, rekao je Maras.

Ukidanje obveznog članstva, kaže, jedna je od najvažnijih novina iz prijedloga novog zakona o obrtu.

Novine su prijedloga i prijenos obrta za života obrtnika, pravo na novčanu naknadu za nezaposlene, institut pomaganja obiteljskog domaćinstva obrtniku (obrtniku će moći pomagati članovi obitelji bez zasnivanja ugovora o radu i bez toga da je obrtnik nazočan, ali će morati imati određenu osposobljenost za obavljanje obrta), ukidanje liste djelatnosti koja se mogu obavljati kao sporedna zanimanja, pogodnosti za osobe koje registriraju obrt na područjima od posebnog državnog interesa, itd.

Cilj zakona je, ističu iz Ministarstva, stvoriti zakonodavni okvir koji će stimulativno djelovati na razvoj obrtništva, omogućiti obrtnicima ravnopravan položaj na tržištu s ostalim gospodarskim subjektima te im dati mogućnost da sami odluče žele li biti članovi HOK-a ili ne.

Kod ukidanja obveznog članstva u HOK-u vodili smo se time da se obrtnicima omogući da sami odluče žele li plaćati članarinu ili ne, ponovio je Maras.

Iznio je i podatke istraživanja koje je agencija Ipsos provela na uzorku od 800 ispitanika.

Maras kaže kako ti rezultati pokazuju da 76 posto ispitanih obrtnika podržava ukidanje obveznog članstva, dok se tome protivi njih 21,7 posto.

Prema istraživanju, 42 posto obrtnika ostalo bi u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK). To nije loš rezultat, ocijenio je Maras koji vjeruje kako će se HOK uspjeti izboriti za obrtnike.

Istraživanje je pokazalo i kako 93,2 posto poduzetnika podržava dobrovoljno članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kazao je Maras koji smatra da i HGK treba reformirati, odnosno, u dogledno vrijeme uvesti institut dobrovoljnog članstva.

Kako Zakon o HGK nije u mojoj, već u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, taj ću prijedlog u pisanoj formi uputiti kolegi Vrdoljaku, najavio je Maras.