'Imali smo veliku inflaciju, rast kamatnih stopa, ali se na kraju godina pokazala izuzetno dobrom. Ništa se od inicijalnih pretpostavki slabljenja gospodarstva i recesije nije materijaliziralo', rekao je Kurtović razgovarajući sa Željkom Kardumom za HRT.

Za pojedine se sektore, kaže Kurtović - očekivalo da bi mogli pasti čak i više od 10 posto, ali je zabilježen rast, za neke sektore i značajan. Tako je globalno zabilježen prosječni rast od 20 posto, prema indeksima. SAD bilježi rast od oko 25 posto, Europa dvostruko manje, oko 13 posto.

Slovenci bilježe nešto manji rast od globalnog, a Hrvatska i Rumunjska čak 31 i 33 posto. Razlog tome su, smatra Kurtović - uglavnom niske valvacije i ekonomija koja je bila prošlu i ovu godinu - solidna.

Ovogodišnji gubitnici su prije svega energetski sektor je gubitnik, jer je cijena nafte i plina dosta narasla. Dobitnika je jako puno a predvodnik je IT sektor predvođen 'sedmoricom veličanstvenih' (Apple, Microsoft, Google, Amazon, Netflix...), kaže Kurtović.

Na domaćem tržištu prema Crobexu postoje tri kategorije pobjednika. Jedni su Končar distributivni Transformatori (pomak od skoro 170 posto), zatim Podravka i Zaba od oko 90 posto, a zatim slijede HPB i Končar sa oko 70 posto, rekao je.

Obveznice su konzervativno ulaganje s manjim pomacima u cijenama. Za njih su 2021. i 2022. najgore godine u posljednjih 30, 40 godina, smatra Kurtović.

Zlato se općenito smatra najsigurnijom imovinom i porast njegove cijene je odgovor na geopolitičke tenzije u svijetu, kazao je Kurtović. Napomenuo je da je zbog rata u Ukrajini zamrznuto 300 milijardi dolara deviznih rezervi Rusije, a mnoge su zemlje umjesto u dolaske ili eurske obveznice - počele ulagati u zlato. Porasla je potražnja, a time i cijena zlata.

Dolar, usprkos najavama nije 'odletio u nebo'. Od trenutka kad je FED najavio da je rast kamata gotov - došlo je do toga da je dolar oslabio, a euro ojačao. Osim kamatnih stopa, naglasio je Kurtović - treba gledati i konkurentnost gospodarstava. Smatra da SAD u tom pogledu ima prednost.

Za iduću godinu se, prema Kurtoviću, predviđa usporavanje rasta, pad inflacije koja bi trebala ipak ostati iznad 2 posto. Kamatne stope će ostati nešto povišene i preporuka je 60 posto portfelja ulagati u dugoročne obveznice, 30 posto u dionice, 8 posto u novčane fondove, a 2 posto u tržište roba, smatra Kurtović.

Preporuke za ulaganje u dionice, nešto su optimističnije za dugoročnu alokaciju. To je tržište koje dugoročno raste a kompanije inoviraju, dodao je.