Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u siječnju za 0,7 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu i iznosio je 110 bodova.

EK u siječnju revidira podatke svih zemalja za prošlu godinu.

Najviše je na početku 2022. u Hrvatskoj poboljšano raspoloženje u uslužnom sektoru, čiji je indeks porastao za 3,9 bodova, a slijedi ga građevinski sektor s rastom indeksa za 1,9 bodova u odnosu na prosinac.

Neznatno je poboljšano i raspoloženje u industrijskom sektoru, iskazano u rastu indeksa za 0,2 boda.

Najveći je pak pesimizam zavladao u maloprodaji i među potrošačima, čii su indeksi pali za četiri odnosno 3,7 bodova, odražavajući zabrinutost zbog rasta cijena i poskupljenja energenata.

Unatoč oporavku raspoloženja, menadžeri očekuju znatno slabiji tempo zapošljavanja u idućim mjesecima. Indeks očekivanja zapošljavanja pao je za 3,3 boda.

Indeks ekonomske neizvjesnosti bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj 2021.

Europu muče ograničenja

Širenje omikrona i opetovana ograničenja pogodili su pak raspoloženje u Europi, pa je indeks, čiji su indeksi u siječnju pali za 1,4 odnosno za 1,1 bod u eurozoni.

U EU-u pesimizam je bio najizraženiji u dominantnom sektoru usluga, a u eurozoni u građevinskom sektoru, čiji su indeksi pali za po dva boda.

I menadžeri u uslužnom sektoru eurozone očekuju osjetno lošije poslovanje, što se očitovalo u padu indeksa za 1,8 bodova.

Raspoloženje u industriji blago je pogoršano i u EU i u eurozoni, uz pad indeksa za 0,9 odnosno 0,7 bodova.

Zabrinutost potrošača zbog poskupljenja očitovala se pak u padu indeksa za 0,4 boda u EU-u i za 0,1 bod u eurozoni.

Optimizam su na početku godine iskazali samo menadžeri u sektoru maloprodaje čiji je indeks porastao za 2,2 boda u EU te za 2,7 bodova u eurozoni.

Indeks očekivanja menadžera o zapošljavanju pao je u siječnju za pola boda u EU te za 0,2 boda u eurozoni.

Ekonomska je neizvjesnost u EU pojačana, prema rastu indeksa za 0,4 boda, dok je u eurozoni neznato ublažena, uz pad indeksa za 0,2 boda.