Daleko smo, znači, još od jeftinije potrošnje, a i veliko je pitanje hoće li građani uopće profitirati manjim PDV-om. Primjerice, svi se dobro sjećaju kada je 2013. smanjen PDV u ugostiteljstvu s 23 na 10 posto, na što su brojni ugostitelji odgovorili vrlo jednostavno - višim cijenama. 

Ekonomist Damir Novotny smatra da je najava smanjenja PDV-a izvrsna stvar, dok nam njegov kolega Guste Santini otvoreno kaže kako ga je ovaj najavljeni potez Vlade duboko ražalostio. 

Novotny napominje kako Hrvatska ima jako visoku razinu poreznog opterećenja - čak 40 posto bruto domaćeg proizvoda otpada na poreze - što je neusporedivo visoko s usporedivim zemljama i u konačnici usporava cijelo gospodarstvo. 

'Rast poreznog opterećenja počeo je u krizi 2008. godine, kada je Vlada umjesto da smanji poreze krenula u njihovo povećanje. PDV je tada s 22 otišao na 25 posto. U nekoliko zadnjih godina gospodarstvo je dodatno opterećeno i sada nema drugog izbora nego taj teret smanjiti', kaže Novotny. 

Najveći dio poreznog tereta čine PDV i trošarine. 'PDV je za Vladu odličan, a za potrošače loš jer podjednako opterećuje one koji imaju i one koji nemaju novca. Pitanje je kako ga smanjiti. Imamo jedan od najvećih PDV-a u Europi. Smanjenje treba napraviti kombinacijom manje opće porezne stope i posebnih stopa, primjerice na prehrambene proizvode', pojašnjava. 

No što manji PDV znači za državni proračun?

'Taj porez je jako izdašan, zbog čega Vlada jednostavno mora smanjiti svoje rashode. Tu diskusije nema, manji rashodi su preduvjet za manje poreze. Kod nas postoji osjećaj da ne bismo trebali oporezivati alkohol, cigarete i kavu. Ti su proizvodi kod nas puno jeftiniji nego u primjerice Italiji i Austriji. Tu postoji potencijal za prikupljanje oko stotinjak milijuna kuna, koliko god potrošači prosvjedovali', zaključio je Novotny. 

Santini je, za razliku od Novotnyja, jako pesimističan i razočaran.

'S velikom sam boli čuo da se ide na manji PDV. Više nemamo nacionalnu nego tržišnu državu. U Europskoj uniji smo, nema carina, preuzeli smo pravnu stečevinu EU-a, nemamo autonomnu centralnu banku, u EU nemamo ni pravo da Vlada provodi mjere kojima bi postigla svoje ciljeve. To su četiri bitne odrednice države i one su pod upitnikom. Sada treba shvatiti da se država transformira u tržišnu i da je njezin cilj da bude pastir svom gospodarstvu', uvodno objašnjava Santini da bi poentirao: 'Ako smanjimo PDV, nismo ga smanjili samo domaćim proizvođačima, nego i uvoznicima.' 

'Za razliku od toga, zbog visokih izravnih poreza nismo konkurentni drugim zemljama. Ako država ima prostora da smanji poreznu presiju, onda treba smanjiti izravne poreze i doprinose. Hrvatska kao mala i nerazvijena zemlja mora smanjiti izravne poreze, a ne dirati PDV', dodaje Santini. 

'Zbog toga, ovu najavu sam doživio tragičnom, kao što je tragično smanjenje trošarina na automobile. Umjesto toga se mogao smanjiti neoporezivi dio na osobne dohotke pa bi svi imali nešto od toga, a ne samo oni koji kupuju aute. Nije li to bolja socijalna i demografska politika?', pitanjem završava Santini. 

Podsjetimo, ministar financija Zdravko Marić rekao je u četvrtak kako je smanjenje PDV-a prioritet, nakon čega će se uvoditi porez na nekretnine.

'Ne bih trebao reći ništa osim 'da' što se tiče smanjenja PDV-a. To nije samo obećanje, to stoji u programu Vlade. Radimo na tome, krenuli smo s poreznim rasterećenjem već u prvoj godini mandata. S obzirom na važnost i značenje PDV-a, vodimo intenzivne razgovore', rekao je Marić uoči sjednice Vlade.

'Porezna politika za ovu godinu je definirana i nećemo raditi neke temeljite promjene. Može se očekivati daljnje rasterećenje', pojasnio je.

'PDV će biti smanjen prije nego što se uvede porez na nekretnine', najavio je.