Pejnović je otkrio da će se s Euopskom komisijom razgovarati o načinu imenovanja uprava i nadzornih odbora državnih tvrtaka, modelima nagrađivanja menadžmenta i planiranju povrata na kapital državnih poduzeća.

Plan upravljanja imovinom u državnom vlasništvu za iduću godinu trebao bi biti dovršen do kraja listopada, a u njega će se ugraditi i primjedbe Europske komisije, koja inzistira na daljnjoj privatizaciji i restrukturiranju trgovačkih društava u državnom vlasništvu.

Govoreći o efikasnosti upravljanja državnim poduzećima, Pejnović je naglasio da u njima prevladava pasivni menadžment. 'Veći dio postavljenih uprava uljuljkao se i ne razmišlja o razvoju. U suštini vrlo je mali broj državnih kompanija koje je spremno izaći s pripremama za IPO', rekao je Pejnović ističući da je to jako ozbiljan problem jer ukazuje da uprave nemaju programe kojima bi tražile investicije.

Naglasio je da ukupna državna imovina doprinosi proračunu oko tri milijarde kuna godišnje od čega je 1,8 milijardi kuna dobit poduzeća, a ostatak prihod od nekretnina.

Igor Gvozdanović, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i predsjednik Uprave Platinum Investa smatra da je to zanemariv doprinos s obzirom na to da država raspolaže imovinom u vrijednosti od 30 milijardi eura. Pritom je naglasio da se ipak vide pomaci u transparentnosti upravljanja.

Kao ozbiljan problem u upravljanju državnim tvrtkama Pejnović je spomenuo pristup donošenju odluka. 'Problem je to što naša državna poduzeća dolaze iz samoupravljanja. Izgleda da je socijalizam odbačen, ali samoupravljanje je ostalo. Svi bi htjeli nešto dogovoriti. To je dogovorna ekonomija, a ne tržište', rekao je Pejnović.

Kada je riječ o izboru menadžmenta, Pejnović se zalaže za javne natječaje i head hunting. Što se tiče nagrađivanja, smatra da članovi uprava tvrtaka koje su na proračunu ne bi smjele imati plaće veće od ministara dok bi kod tvrtaka koje su na tržištu kriterij trebala biti uspješnost, pri čemu ne bi trebalo ograničavati visinu menadžerskih nagrada.

Najavio je nastavak privatizacije državnih tvrtaka te izvijestio da je na natječaj za 100 neiskorištenih državnih nekretnina stiglo 700 ponuda.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić rekla je da privatizacijski procesi u državi ne određuju samo stupanj razvoja kapitala u jednoj zemlji, već i spremnost cjelokupnog gospodarstva da se bori s krizama i konkurencijom. Iz tog razloga Zagrebačka burza iznimno je pozitivna prema najavljenim privatizacijskim procesima i uvjerena da će, osim kratkoročnih, ovi procesi imati dugoročan utjecaj na uspješnost hrvatskog gospodarstva.

Moguće je kvalitetno privatizirati dio državnih kompanija kroz izlistavanje na domaćoj burzi. Pažljivo pripremljene ponude dat će potreban impuls za jačanje domaćeg tržišta kapitala kao i za povećanje gospodarske konkurentnosti', poručio je Igor Gvozdanović ističući da velika većina kompanija u državnom vlasništvu trenutačno nije pripremljena za izlazak na tržište kapitala.

'Omogućavanje privatizacije na način da se inicijalno 10-15 posto ovih kompanija kroz prvu tranšu ponudi institucionalnim investitorima/investicijskom bankarstvu kako bi se pojedina kompanija kvalitetno pripremila za IPO ubrzala bi podizanje kvalitete korporativnog upravljanja, što bi rezultiralo boljim ponudama strateških ulagatelja', zaključio je Gvozdanović.