Saborski odbor za financije podržao je u utorak prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima kojima Vlada namjerava sniziti zatezne kamate, a nitko od članova Odbora nije stao uz amandman Hrvatske udruge banaka (HUB,) koja predlaže brisanje dodatnog ograničenja za ugovorne kamate na stambene i potrošačke kredite.
Po Vladinu prijedlogu, maksimalna zatezna kamatna stopa između poduzetnika snizila bi se s 12,14 na 10,14 posto, a najviša zatezna kamata za građane s 12 na 8,14 posto.
Visina ugovornih kamatnih stopa vezala bi se uz stopu zakonskih zateznih kamata.
Za poduzetnike ugovorne kamatne stope ne bi mogle biti više od zakonskih zateznih kamata uvećanih za polovinu te stope, što znači da je njihova gornja granica 15,21 posto.
Za građane su najviše ugovorne kamatne stope na potrošačke kredite smanjene s 11 na 10,14 posto, a za stambene kredite s 9 na 8,14 posto.
HUB se protivi takvoj intervenciji u potrošačko kreditiranje, a tvrde da su postojeća ograničenja ugovornih kamata relativno rigorozna u usporedbi s drugim članicama EU.
Predsjednik te udruge i vanjski član odbora Zoran Bohaček ocijenio je kako je administrativno određivanje cijena kredita suprotno načelima tržišne ekonomije. "Banke nabavljaju novac po određenoj cijeni i ako sada administrativno smanjimo prodajnu cijenu, to znači da će nekome ostati gubitak", upozorio je.
Bohaček je uvjeren da će se Europska komisija negativno očitovati na predloženi zakon, budući da je protivan europskoj direktivi o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, koju Vlada u prijedlogu izmjena ne spominje, a koja, kaže Bohaček, daje punu slobodu ugovaranja, sve dok kamata nije nepravedna.
Pogrešnom je nazvao tezu ministra pravosuđa Orsata Miljenića da će predložene zakonske izmjene dodatno zaštititi potrošače.
Naveo je kako je Europska komisija odustala od ideje da na razini EU ograniči ugovorne kamate, nakon što je provela analizu koja je pokazala kako takvo ograničenje potrošače tjera s legalnog tržišta u ruke kamatara.
Upozorava i kako bi takva ograničenja za posljedicu mogla imati povlačenje nekih kreditnih proizvoda s tržišta, i to onih najrizičnijih, koji su ujedno i najpopularniji.
Bohaček je izračunao da bi odredba po kojoj će se najviša dopuštena ugovorna stopa za stambene kredite izjednačiti sa stopom zakonskih zateznih kamata mogla dovesti do skupljih stambenih kredita.
"Onaj tko ima kamatu na kredit 10 posto, smanjit će mu se na 8, no onaj tko ima kamatu od pet posto, povećat će mu se također na 8, kolika je najviša dopuštena zatezna kamata", tumači Bohaček.
Uvjeren je da bi zakonom trebalo propisati isključivo što je lihvarska kamata, no pomoćnica ministra pravosuđa Renata Duka odgovorila je kako bi takav potez odgovornost prebacio na sudove, što bi u konačnici moglo značiti dugotrajno utvrđivanje lihvarske kamate i neujednačenu sudsku praksu.
Predsjednik odbora Srđan Gjurković kolege je upitao predlaže li tko da HUB-ov amandman Odbor predloži kao svoj, no nitko od članova Odbora za to nije bio zainteresiran pa se o amandmanu nije ni glasovalo.
Na sjednici nije bilo članova iz oporbe, a vladajući su predložene izmjene prihvatili jednoglasno.
