S početkom ove godine Svjetska trgovinska organizacija (WTO, World Trade Organization) navršila je 25 godina postojanja, no institucija kojoj je cilj pospješiti međunarodnu trgovinu u ovom trenutku nema previše razloga za slavlje. Za početak, glavni direktor Roberto Azevêdo prije desetak dana najavio je svoj odlazak s pozicije i to godinu dana prije isteka mandata.

Azevêdo je kazao da se radi o 'osobnoj odluci' i da nisu u pitanju zdravstveni razlozi ili neke druge političke ambicije. U obrazloženju odluke objasnio je da bi u trenutku stvaranja planova za razdoblje nakon pandemije države članice WTO-a 'trebale raditi to s novim glavnim direktorom' jer je to u najboljem interesu same organizacije.

Prikupljanje kandidatura za imenovanje novog šefa trebalo bi započeti 8. lipnja da bi on mogao stupiti na dužnost do kraja kolovoza, ali na tom neizvjesnom putu neće manjkati izazova. Za početak, tu su neumoljive brojke. Prema sadašnjim procjenama, globalna bi trgovina ove godine mogla biti za trećinu niža nego lani. Azevêdo je od početka pandemije pozivao članice da se suzdrže od uvođenja izvoznih restrikcija na hranu i medicinsku opremu. No pandemija je ojačala želju za protekcionizmom, a institucija, čiji je zadatak upravo suprotan, u takvim uvjetima borit će se s vjetrom i vožnjom uzbrdo.

Funkcioniranje WTO-a zapravo je otežano već dulje vrijeme. Američki predsjednik Donald Trump ne skriva svoje nezadovoljstvo organizacijom, proglašavajući je 'groznom' i opravdavajući to navodnim povlaštenim položajem Kine. Sjedinjene Američke Države već dulje vrijeme blokiraju imenovanje novih sudaca u tijelo koje presuđuje u sporovima među državama i WTO zbog toga još od kraja prošle godine nije u stanju izvršavati tu svoju funkciju.

Istovremeno, iz najveće svjetske ekonomije stižu dvojake poruke. Dok pojedini američki senatori i političari predlažu povlačenje SAD-a iz WTO-a, tamošnji glavni tajnik za trgovinu Robert Lightizer izjavljuje da će Azevêda biti teško zamijeniti i da se Washington raduje zato što će sudjelovati u procesu odabira njegova nasljednika.

Problemi Svjetske trgovinske organizacije sežu dublje od odabira novog čelnika i navodnog favoriziranja pojedinih članica. Još od kraha pregovora u Dohi 2015. godine WTO nije kumovao nikakvim bitnijim međunarodnim sporazumima. Članice trenutno pregovaraju tek o smanjivanju subvencija u ribolovu kako bi se potaknula obnova ribljeg fonda, a manja grupa radi na novom mogućem sporazumu o elektroničkoj trgovini. No ključne točke razdora i dalje ostaju.

Dio članica poput SAD-a, Japana i Europske unije poziva na korjenite promjene jer smatraju da bi globalna pravila za trgovinu trebala uzeti u obzir puno jaču poziciju Kine te se pozabaviti pitanjima državnih subvencija i pravila kojima se diktira transfer znanja i tehnologije. Rasprava o tim temama bila je predviđena za sastanak zakazan za lipanj u Kazahstanu, no on je sada odgođen za drugi dio 2021.

Među svojim kolegama Roberto Azevêdo je cijenjeni diplomat, no njegove su ruke bile vezane željama i namjerama članica WTO-a. Ako one ne žele raditi na nekom pitanju, to se neće dogoditi. Azevêdo je nedavno izjavio Bloombergu da se u smislu redovnog rada u WTO-u jednostavno 'ništa ne događa'.

U usporedbi s njegovim prethodnikom Pascalom Lamyjem, Azevêda se proglašavalo opreznim, zbog čega ga sustižu kritike da nije postigao mnogo. S druge strane, ambicioznog Lamyja optuživalo se za agresivan nastup prema članicama WTO-a, zbog čega također nije mogao puno postići.

Novi glavni direktor trebao bi dobiti suglasnost SAD-a, Europe i Kine, zbog čega se procjenjuje da ta osoba neće biti ni iz jedne od te tri lokacije. Neki procjenjuju da bi to konačno mogla biti prilika za prvog afričkog šefa WTO-a. Među imenima koja se zasad spominju su Amina Mohamed, bivša ambasadorica Kenije u WTO-u koja se već ranije kandidirala, ali je izgubila od Azevêda, te Yonov Frederick Agah, sadašnji Azevêdov zamjenik iz Nigerije.

U potrazi za novim šefom mnogi strahuju da će privremeni vakuum biti isprika nekima za podrivanje cijelog sustava s nadom da će ojačati protekcionizam u razdoblju nakon pandemije. Povjerenik Europske unije za trgovinu Phil Hogan kazao je da bi novog čelnika trebalo imenovati ove godine jer se WTO nalazi pred velikim izazovima i sve glasnijim pozivima na reformu. Mada Europljani i Amerikanci tvrde da žele brzo imenovanje, povijest WTO-a govori da je to daleko od sigurne odluke. Lako je moguće da će mnoge članice odugovlačiti, a izgubi li Donald Trump izbore u studenom, stvar bi se mogla dodatno otegnuti.

WTO se nalazi na razmeđu svojih članica. Siromašnije među njima često traže izuzetke od pravila o kojima se tek raspravlja. Velike pak nisu spremne na ustupke koje bi trebalo napraviti da bi se postiglo nešto, upozorava ovih dana britanski tjednik The Economist. Brzo imenovanje novog šefa bio bi znak da članice ipak imaju želju spasiti važnu organizaciju. Ili da je novi šef dovoljno bezličan da se nikome ne da protiviti njegovu imenovanju, cinično zaključuju u Economistu.

Prema dostupnim podacima WTO-a, ukupna vrijednost robne razmjene prošle godine iznosila je 18,9 bilijuna američkih dolara i bila je za 580 milijardi niža nego u 2018. S posljedicama pandemije lako je očekivati da će se ta brojka spustiti ispod 15 bilijuna, a vjerojatno i bliže razini od 12,6 bilijuna, na kojoj je bila krizne 2009. godine. S jedne strane za ponovni rast trgovine bilo bi dobro imati funkcionirajući WTO. S druge pak strane, posljednjih nekoliko godina pokazalo je da niti to nije apsolutno nužno.