Aktualni Nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom predviđa zabranu stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Okruglom stolu prisustvovali su mr. sc. Maja Rujnić Havstad, voditeljica Laboratorija za preradu polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Romeo Deša, bivši član Društva za plastiku i dr. sc. Viktor Simončič, stručnjak za zaštitu okoliša, dok se predstavnici udruga Zelena akcija, Greenpeace i Zero Waste Croatia Network nisu odazvali pozivu.

„Autori Prijedloga nisu pojasnili na osnovu kojih zakonskih akata i argumenata se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Direktiva (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje donosi mjere za smanjenje njihove potrošnje, a ne zabranu. Studije koje se provode o ovoj temi također ne idu u prilog zabrane. Izuzetno mi je žao što se udruge koje su se u medijima izjašnjavale suprotno nisu odazvale pozivu na okrugli stol, kako bismo argumentirano raspravili o temi, jer je otvoreni dijalog ključan kad su u pitanju odluke s velikim utjecajem za poduzetništvo i okoliš.“ – izjavila je Maja Rujnić Havstad.

Viktor Simončič smatra da iza prijedloga zabrane mora stajati ocjena utjecaja na okoliš i društveno gospodarstvo. Informacije i izračuni s kojima raspolaže ukazuju na veliku štetu koju bi iazvala takva zabrana. Pozdravlja prijedlog HGK o obaveznom udjelu reciklata u takvom proizvodu i smatra to važnim korakom ka kružnoj ekonomiji. Predlaže da se te i druge mjere ugrade u promjene Plana gospodarenja otpadom, koji se radi uz podršku Svjetske banke, i trebao bi biti gotov 2022.

Romeo Deša održao je detaljnu prezentaciju o očuvanju okoliša s naglaskom na plastične vrećice, ističući kako papirnate vrećice utječu deset puta više na efekt staklenika te je faktor iscrpljivanja prirodnih resursa kod papirnatih vrećica šezdeset i dva puta viši. Predstavivši problematiku reciklata, pojašnjava kako je Hrvatska povećala udio korištenja reciklata u proizvodnji plastičnih vrećica s 5 na 80 poso u razdoblju od 2010. do danas. Predlaže da se uvede zakonska obaveza korištenja najmanje 50 poso reciklata.

„HGK je resornom Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja predložila model HGK znaka kao sustava označavanja proizvoda s udjelom recikliranog sadržaja. Tim bi se prijedlogom izbjegla potpuna zabrana stavljanja laganih plastičnih vrećica na tržište, pokrenula bi se transformacija industrije na kružno gospodarstvo kroz ponovno korištenje sekundarnih sirovina te bismo na taj način sačuvali radna mjesta. Ne postoji razlog zašto bismo išli na štetu tvrtki kada EU od nas to ni ne traži, a imamo dostupno rješenje koje ne ide na štetu ni okoliša ni gospodarstva.“ - rekla je moderatorica okruglog stola, poslovna tajnica Udruženja plastike i gume HGK Gordana Pehnec Pavlović, naglasivši da je znak ključan i za izvoznike proizvoda od plastike kako bi na proizvode koje plasiraju na tržišta drugih država EU plaćali manje dodatne namete.