Konferencija je okupila velik broj domaćih i inozemnih stručnjaka, a predsjednik HGK Luka Burilović je rekao da je cilj konferencije pomoći tvrtkama na putu ka održivom razvoju, u vidu njihove digitalne i zelene tranzicije.

Istaknuo je da će se broj tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti povećavati iz godine u godinu, a kada je riječ o pristupu kapitalu, održivo će biti jedan od ključnih kriterija kod procjene kreditne sposobnosti.

Burilović je ocijenio da su hrvatske tvrtke vrlo ozbiljno shvatile izazove održivosti, poručivši i da održivost nije alternativan pogled na poslovanje niti prolazni trend.

ESG kriteriji (ESG - Environmental, Social, and Governance) su nefinancijski pokazatelji o strategijama i politikama kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a kako je istaknuo Burilović, HGK je pokrenuo ESG rating, jedinstvenu nacionalnu metodologiju mjerenja održivih praksi, putem koje tvrtke mogu pratiti svoj napredak te steći uvid u potencijalne rizike, pri čemu će najbolje od tvrtki danas biti i nagrađene.

Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić je apostrofirala europsku direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti, koja će u hrvatsko zakonodavstvo u najvećem dijelu biti prenesena kroz izmjene zakona o računovodstvu te zakona o reviziji.

"Ta direktiva će nam osigurati da dobijemo sve potrebne informacije o tome kako pitanja održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako poslovanje samih poduzetnika utječe na društvo i okoliš", izjavila je Zorić.

Naglasila je i da izvješćivanje nije samo sebi svrha već osnova za bolji dijalog s brojnim dionicima, uključujući i financijski sektor, jer se očekuje da će upravo on biti glavni pokretač zelene tranzicije, a kroz aktivnije usmjeravanje kapitala u smjeru održivih ekonomskih aktivnosti.

Izvješćivanje o održivosti po novom regulativnom okviru će od 2025. biti obaveza i za male i srednje poduzetnike izlistane na Burzi, a Ministarstvo financija putem brojnih radnih skupina nastoji pomoći poduzetnicima i pripremiti ih na obaveze koje ih očekuju, rekla je Zorić, koja je apostrofirala i suradnju s Komorom na projektu ESG akademije.

Potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) Teresa Czerwinska apostrofirala je veliki potencijal Hrvatske kada je riječ o zelenoj ekonomiji, poručivši da je ta institucija tu upravo kako bi financirala projekte hrvatskih tvrtki u tom segmentu.

Istaknula je i da je ta kreditna institucija Europske unije dosad u hrvatsko gospodarstvo uložila oko 7,5 milijardi eura.

Važnost razvoja kružnog gospodarstva

Na konferenciji sudjeluje i Elin Bergman, suosnivačica i direktorica organizacije Nordic Circular Hotspot, koju nazivaju i "švedskom kraljicom kružnog gospodarstva".

Kružno gospodarstvo naglasak stavlja na vrijednost resursa i materijala te njihovo optimalno iskorištavanje, u vidu i recikliranja, a Bergman je upozorila da se samo sedam posto globalnog gospodarstva temelji na principima kružnog gospodarstva.

Stoga cijeli svijet, pa i Hrvatska, imaju još puno prostora za napredak, poručila je.

Direktor sektora za strategiju i razvoj poslovanje u tvrtki Nexe Davor Blažek istaknuo je da Nexe do 2030. planira završiti cjelokupnu energetsku i zelenu tranziciju poslovanja.

Ta tranzicija je započela 2018. godine s otvaranjem postrojenja za rad s alternativnim gorivima, čime je zamijenjeno 50 posto fosilnih goriva u proizvodnji, primarno ugljena i petrol koksa, pa su tako i značajno smanjene emisije ugljičnog dioksida (CO2).

Između ostalog, tvrtka aktivno radi i na projektu koji će rezultirati korištenjem recikliranog građevinskog otpada u proizvodnji cementa, izvijestio je Blažek, koji je apostrofirao i strateški projekt CO2NTESSA, kojem je cilj omogućiti proizvodnju cementa bez CO2 emisija u atmosferu.