Nicole Kwiatkowski, za razliku od velikog dijela javnosti, ne smatra da je sama visina kamatne stope na prešutna prekoračenja automatski nezakonita zato što nije odrediva, odnosno ne postoje jasni parametri po kojima bi se ona mijenjala.

'Ukoliko je ona određena u fiksnom iznosu i ukoliko je naznačen period za koji ona vrijedi, radi se o definiranom odnosu u kojemu nema potrebe za parametrima određivanja kamatne stope', kazala je ova odvjetnica za tportal.

Međutim u ovom slučaju sporne su druge stvari.

'Prije svega, evidentno se radi o kreditnom proizvodu, zapravo gotovo pa jednakom dozvoljenom minusu koji je ranije bio u upotrebi. Zakonom o potrošačkom kreditiranju jasno je određena maksimalna visina kamatne stope na kredite, a to se evidentno ovdje nije poštovalo', kaže Kwiatkowski.

'Drugo, sporan je način njegovog ugovaranja: može se čuti da su banke rijetko sklapale ugovor s potrošačima, a puno češće su ih o prešutnom prekoračenju informirale putem obavijesti ili su tu mogućnost samo uvele u svoje opće odredbe o poslovanju, a smatralo se da su potrošači pristali na uvjete u trenutku u kojem su počeli koristiti prekoračenje. Po mom mišljenju, ogromna većina građana nije upoznata s razlikom između dozvoljenog minus i prešutnog prekoračenja, pa takav način sklapanja ugovornog odnosa - pukom obavijesti ili promjenom općih uvjeta banke - apsolutno nije zadovoljavajući', dodaje ova odvjetnica za tportal.

Po njoj, banke su u ovom slučaju pronašle rupu u zakonu, ali imaju pravo na to: njihova jedina funkcija jest da plasiraju novac i na njemu zarade. No Hrvatska narodna banka i sama država snose puno veću odgovornost.

'HNB se uglavnom ne bavi pojedinačnim slučajevima nego promatra sustav u cjelini, pa je i u ovom slučaju reagirao tek kada je shvatio da se 'nešto zbiva'. Dakle postoji propust u komunikaciji s bankama i kontroli nad njima: svijet je danas puno brže mjesto i HNB s državom mora puno brže reagirati i regulirati, mora barem držati korak - ako ne i biti korak ispred', smatra Kwiatkowski.

Ona procjenjuje da će se javni diskurs u ovom slučaju pokušati usmjeriti prema slaboj financijskoj pismenosti građana, što je potpuno pogrešno.

'To nije glavni problem, dapače: da se HNB i same poslovne banke počnu ponašati transparentno, i građani bi se brže financijski opismenili. U ovom slučaju one rade suprotno - koriste činjenicu da građani ne razumiju do kraja bankarske proizvode, pa se baš zato ponašaju netransparentno', zaključuje odvjetnica Kwiatkowski.

O problemu prešutnih prekoračenja u srijedu se ponovno oglasila Hrvatska narodna banka te, ukratko, implicira da se na njih uopće ne primjenjuje Zakon o potrošačkom kreditiranju sa svim svojim uvjetima i ograničenjima, nego tek Zakon o platnom prometu.

'Za razliku od dopuštenog prekoračenja, kod prešutnog prekoračenja poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na izvještavanje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu te banka ima samo obvezu pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama. Također, za prešutno prekoračenje nije obvezna procjena kreditne sposobnosti, ne primjenjuje se ograničenje visine efektivne kamatne stope te nije obvezna primjena odredbe o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja', tvrde u HNB-u.

Po njihovim podacima, 70 posto potrošača s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja ima odobreno prekoračenje, pri čemu više od 95 posto svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih prekoračenja, i nerijetko iznose do 300 posto prosječnih mjesečnih primanja. Upravo zato ovu kategoriju uvode i u Zakon o potrošačkom kreditiranju: ne kako bi ukinuli prešutna prekoračenja, nego snizili njihovu cijenu.

Kako su aktivisti poput Udruge Franak već najavili pokretanje kolektivne tužbe i u ovom slučaju, čini se da će biti ključno utvrditi osnovne pojmove - koliko je prešutno prekoračenje slično dozvoljenom minusu i radi li se o kreditu ili nekom novom, dosad neviđenom bankarskom proizvodu. Tportal je od Hrvatske udruge banaka zatražio podatke o načinu ugovaranja prešutnih prekoračenja, odnosno koliko banaka je to činilo potpisivanjem ugovora s klijentom, koliko ih je ugovoreno samo na temelju obavijesti potrošaču ili u sklopu ugovora o paketu tekućeg računa, a koliko banaka je tek izmijenilo svoje opće uvjete poslovanja i pustilo potrošače da se 'zalete' u prešutno prekoračenje. Međutim HUB je odbio konkretno odgovoriti.

'Banke su prilikom odobravanja prešutnih prekoračenja postupale u skladu s primjenjivim propisima uz adekvatno informiranje klijenata o svim uvjetima korištenja prešutnog prekoračenja', sve je što je odgovoreno na ovu temu. IZ HUB-a se međutim osjetili potrebu ponovno iznijeti osnovne brojčane detalje o dozvoljenim minusima i prešutnim prekoračenjima.

'Prosječno dopušteno (ugovoreno) prekoračenje iznosi 12.295 kuna i koristi ga 31.704 potrošača dok prešutno (odobreno) prekoračenje iznosi 8.821 kunu i koristi ga 839.920 potrošača. Prosječna efektivna kamatna stopa za dopušteno prekoračenje iznosi 7,60 posto, a za prešutna prekoračenja iznosi 10,97 posto te su kamatne stope na prešutna prekoračenja u Hrvatskoj, prema podacima Europske središnje banke, među nižima u Europskoj uniji. Važno je napomenuti da na visinu efektivnih kamatnih stopa utječu druge naknade povezane s tekućim računima, a da je nominalna kamatna stopa ono što se klijentima u konačnici obračuna na iznos prekoračenja', stoji u odgovoru tportalu.