U nedjelju je Jutarnji list izišao s pričom da Rimac kreće u realizaciju 3,4 milijarde kuna vrijednog projekta razvoja i uspostave mreže samovozećih taksija iliti robotaxija u Zagrebu.

Plan je da se do kraja 2022. izgradi Centar mobilnosti (spremište i punionica robotaxija) u blizini Save, a sama usluga bila bi lansirana do konca 2024. godine. Time bi hrvatska metropola postala prvi grad na svijetu čijim bi ulicama prometovali taksiji bez vozača.

Tu su vijest na mrežnim bespućima odmah komentirali mnogi, bilo podrškom, bilo podsmijehom, ali najviše je odjeknuo komentar informatičkog stručnjaka i poduzetnika Lucijana Carića.

'Evo, pa da budem otvoren: Mat-e Rim@c je muljator i demagog e-Loanovsko-Trumpovskog stila (u kontekstu) tužne banane.

Ne, neće biti nikakve mreže električnih autonomno vozećih robotaksija 1. siječnja 2024. godine zato:

a) Jer Mat-e Rim@c neće do tada proizvesti sustav autonomne vožnje b) Jer Mat-e Rima@c neće do tada proizvesti električni auto pogodan za taksiranje, pogotovo ne u količini potrebnoj za mrežu robotaksija', napisao je Carić na Facebooku.

Na to je još dodao kako je spreman okladiti se u 10.000 eura da Rimac neće izgraditi mrežu robotaxija u zacrtanom roku.

Carićev post mobilizirao je drugu stanu da snažnije stane u obranu Rimca. Njezina najzvučnija imena su biolog i vlasnik laboratorija Genos Gordan Lauc te poduzetnici Saša Cvetojević i Nenad Bakić.

'Sad su te otkrili, Mate Rimac! Smuljao si u Hyundai i Porsche, a muljaš i preko tisuću ljudi svaki mjesec kada im demagoški isplaćuješ plaću... Bolje bi ti bilo da svoje vrijeme ulažeš u crtanje karikatura koje nikome nisu smiješne...', napisao je sarkastično Lauc, s tim da se karikature koje spominje odnose na njegovo 'fejsbuk šaketanje' s Carićem oko pandemije koronavirusa.

Dan nakon toga oglasio se i sam Mate Rimac. Za razliku od mrežnih bojovnika, on je zauzeo pomirljiv stav, čak stajući na stranu Lucijana Carića.

'Dan nakon svih napada i ratova (i meni je već muka od moje face po medijima i fejsu, mogu misliti kako je vama), kad razmislim, Lucijan Carić je u pravu. I uopće nisam sarkastičan. Da sam ja na njegovu mjestu, bio bih isto tako skeptičan i sarkastičan. Možda bih bio nešto pristojniji, ali to je stvar osobnog stila.

Takve reakcije rezultat su toga što nismo mogli pokazati projekt na način na koji smo mislili i kada smo htjeli - sa svim detaljima i backgroundom - nego je objavljen bez našeg znanja. Uz naravno generalno nepovjerenje prema meni/firmi (opravdano i neopravdano).

Dopustite nam da pokažemo projekt robotaxija kako treba - još ne želimo iz raznih razloga. Siguran sam da će mnogi biti oduševljeni i da ćemo moći odgovoriti na 90+ posto pitanja', poručio je Rimac.

Na to se nadovezao njegov poslovni partner Marko Pejković, jedan od suosnivača tvrtke Project 3 Mobility. Ta firma bit će nositelj projekta robotaxija u Zagrebu.

'Nemam Facebook pa ću ovako: kao jedan od suosnivača firme prihvaćam okladu Lucijana Carića. Ako do kraja 2024. ne bude usluga robotaxija u Zagrebu, uplaćujem vam 10.000 eura. Ako bude - vi ćete uplatiti 10k eura u dobrotvorne svrhe koje odaberem. Omjer je 1:1 jer vi 100 posto vjerujete da nećemo uspjeti, a ja da hoćemo', odgovorio je Pejković na LinkendInu.

Iz Sudskog registra pak vidljivo je da su osnivači Project 3 Mobilityja, uz Rimca i Pejkovića, direktor dizajna u Rimac automobilima Adriano Mudri, južnokorejska KIA i domaća softverska tvrtka Infinum.

Zanimljivo je da i Pejković u svojoj objavi na LinkedInu, kao i Rimac, ističe da nisu htjeli da pojedinosti o projektu robotaxija još izađu u medije, s time da on najavljuje da će javnosti predstaviti sve krajem ove ili najkasnije početkom sljedeće godine.

S druge strane, Jutarnji list je u svom tekstu naveo kako je informacije o projektu dobio iz tvrtke Rimac automobili. Tako da izgleda kako je unutar firme došlo do nesporazuma i gluhih telefona.

Inače, prvi glas o tome da Rimac planira uspostaviti sustav javnog prijevoza u Zagrebu pokretan umjetnom inteligencijom u medijima je objavljen u ožujku ove godine.

Projekt se tad dovelo u vezu s Vladinim Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) kao jednu od privatnih investicija koje bi bile dijelom sufinancirane novcem Europske unije. Iz sredstava za oporavak gospodarstva EU-a Rimac bi mogao dobiti, ako Bruxelles ocijeni da je od strateške važnosti, oko 200 milijuna eura, odnosno 1,5 milijardi kuna.

Rimčev projekt predložilo je za NPOO Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića. Da su u kontaktu s Ministarstvom, potvrdili su i iz tvrtke Rimac automobili.

'Ukupna vrijednost kapitala koji će biti uložen već u prvoj, pretkomercijalnoj fazi projekta iznosi 4,5 milijardi kuna, a bit će prikupljen od stranih investitora, poput KIA Motorsa te drugih, s kojima su pregovori već u poodmakloj fazi. Vjerujemo da je projekt vrlo zanimljiv za sredstva EU-a zbog osiguranog i vlastitog financiranja koje možemo realizirati s investitorima poput KIA-e. Nažalost, rijetke tvrtke u našem okruženju imaju pristup takvim izvorima financiranja i investitorima koji mogu podržati projekt vlastitim kapitalom', kazali su tad iz Rimac automobila.

U međuvremenu je vlada Andreja Plenkovića usvojila NPOO te ga je poslala na završno usuglašavanje Europskoj komisiji (EK). Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić tad je upravo Rimčev projekt, uz Ininu investiciju u izgradnju biorafinerije u Sisku, izdvojio kao dva primjera izravnog sufinanciranja.

'Projekt Rimac automobila i biorafinerije projekti su koji afirmiraju zelenu i digitalnu agendu u punom smislu te riječi. Ideja je jasna - Hrvatska treba iskoristiti ovu omotnicu, kao i višegodišnji financijski okvir za tranziciju na niskougljično gospodarstvo te smjer kojim idemo kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i višegodišnji financijski okvir afirmiraju ovaj smjer', izjavio je Ćorić.

U NPOO-u pod poglavljem 'Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture' precizno se navodi vremenski slijed projekta, kao i tablica troškova uspostave mreže samovozećih taksija u Zagrebu.

Tako se za 2021. najavljuje 'pripremanje novog prezentacijskog prototipa, rad na pripremi za početak gradnje specijalizirane infrastrukture, odabir svih parametara za integraciju autonomnog sustava vožnje i senzora na vozilo i izrada softverske platforme'.

Iduće godine bi prema planu trebala krenuti izgradnja specijalizirane infrastrukture, 2023. slijedi dovršetak proizvodnje 'verifikacijskih prototipova, njihovo testiranje, testiranje sustava autonomne vožnje, testiranje specijalizirane infrastrukture...', 2024. testiranje svih sustava i pokretanje pilota usluge, a 2025. pokretanje komercijalne usluge s punom funkcionalnošću.

Inicijalna flota robotaxija imala bi 700 autonomnih električnih vozila. Serijska proizvodnja, piše u planu, neće biti financirana iz ovog projekta, već iz drugih izvora sredstava Rimac automobila.

Prije deset dana objavljeno je da je Europska komisija zaprimila hrvatski NPOO te se sad čeka odluka Bruxellesa.