Uljanik se tada pogrešno uspoređivao s Agrokorom, jer je izloženost države Uljaniku daleko veća nego u slučaju propalog carstva Ivice Todorića. Novim jamstvom izdanim protekli tjedan država jamči za Uljanikove kredite vrijedne čak 659 milijuna eura, čija bi otplata u slučaju stečaja i prekida rada u potpunosti pala na leđa poreznih obveznika. 

Ministar financija Zdravko Marić tako je krajem prošlog tjedna rekao da bi Uljanik bez državne intervencije vrlo brzo prestao s radom: 

'Tvrtka ispunjava dva od četiri kriterija za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u poteškoćama, a koje se odnose na gubitak temeljnog kapitala, omjera knjigovodstvenog duga i kapitala te omjera EBITDA', istaknuo je Marić.

Marinko Brgić, član Uprave Uljanik d.d., kazao je kako je u ponedjeljak kako je tvrtka održala vrlo konstruktivan sastanak sa svim sindikatima koji djeluju u Uljaniku. Misli da su riješili nesuglasice i naglašava da je Uljaniku cilj da radnici dobiju plaće, javlja HRT. Plaća je radnicima brodogradilišta 3. maj isplaćena danas.

Bruno Bulić, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije kaže da je sigurno kako će višak radnika biti posljedica procesa restrukturiranja i diverzifikacije, odnosno prenamjene djelatnosti brodogradilišta.

"I sam član uprave je rekao da je s ovim brojem ljudi i kooperanata nemoguće poslovati", kazao je.

Osim plaća, traže i da ih se o svemu pravovremeno obavještava, a ne da ih se dovodi pred gotov čin. Na sastanku je dogovoreno da će ih uprava Uljanika upoznati sa svim daljnjim aktivnostima, "da bismo mogli sudjelovati u nečemu što sigurno neće biti dobro za radnike", nastavlja Bulić. "Jer u prenamjeni djelatnosti se misli na turizam, da budemo jasni - bilo to u vidu marina, megajahti ili hotela...", pojašnjava. Kaže kako sindikati žele znati koliko će se radnih mjesta ugasiti, a koliko otvoriti. Osim toga, dakako, traže i isplatu plaća. "Sutra idemo u postupak mirenja s velikom vjerojatnošću da bi u utorak mogao biti štrajk. Osobno bih volio da ga ne bude i da radnici dobiju plaću", kazao je.

Brgić je pak još ponovio da Uljanik radi na programu restrukturiranja, za što imaju podršku Vlade. 

Zbog izgledne propasti najvećeg domaćeg brodogradilišta Vlada je odobrila jamstvo za kredit od 96 milijuna eura, koji Uljanik može dobiti od HPB-a ili drugih zainteresiranih banaka. Uvjeti otplate prilično su teški. Prvo, kredit treba vratiti u roku od šest mjeseci ili u istom roku treba pronaći strateškog partnera koji će upumpati svoj novac u tvrtku. Drugo, kamatna stopa na kredit računa se po stopi od jednogodišnjeg euribora plus marža do četiri posto. 

Od ukupnog iznosa kredita, do 38 milijuna eura financirat će se nabava materijala za gradnju brodova, za povrat duga prema matičnoj tvrtki Uljaniku d.d. otići će do 10 milijuna, za plaće i režije 4,6 milijuna, podmirenje obveza dobavljačima do 12 milijuna te za buduće troškove brodogradilišta 31,2 milijuna eura. No do odobrenja kredita stoji još jedna prepreka - treba ga odobriti Europska komisija jer se brodogradilišta moraju sanirati po pravilima te institucije. 

Iako država ima oko 25 posto dionica Uljanika, to je i dalje uglavnom privatna tvrtka pa prema Ugovoru o EU svaka državna potpora mora biti prijavljena Komisiji za ocjenu sukladnosti s pravilima EU-a. 

U zagrebačkom predstavništvu Komisije nam kažu kako su u 'konstruktivnim razgovorima s Vladom po tom pitanju'.  Dodaju i kako se takva potpora nekoj tvrtki može odobriti samo jednom u deset godina kako bi se spriječilo da tvrtke koje nisu održive umjetno preživljavaju na novcu poreznih obveznika.

Nažalost, tvrtke koje preživljavaju na državnim jamstvima nisu rijetkost u Hrvatskoj, a koliko je situacija u Uljaniku ozbiljna, ilustrira i činjenica da se Vlada odlučila na ovaj drastičan potez i odrekla se mogućnosti da intervenira u brodogradilište idućih deset godina. 

Srećom po Uljanik, za njega su dosad interes pokazala dva ulagača: domaći poduzetnik Darko Končar, tj. tvrtka Kermas energija te talijanska tvrtka Palumbo Group iz Napulja, koja upravlja sa sedam brodogradilišta na Mediteranu. 

Kakvi su zapravo izgledi da se Uljanik restrukturira i što misli o posljednjoj državnoj intervenciji, upitali smo stručnjaka za restrukturiranje Andreja Grubišića.

On poručuje da su i hrvatska brodogradnja i poljoprivreda ni u kakvom stanju upravo zbog državnih intervencija.

'Ovo je još jedna tipična hrvatska priča. Upucali smo sto milijardi kuna u brodogradnju i poljoprivredu od osamostaljenja države, a one još uvijek nisu uspjele postati konkurentne', kaže. 

Upitali smo ga kako komentira ponašanje države i spašavanje u zadnji čas, s obzirom na to da je država ipak 25-postotni vlasnik brodogradilišta pa je valjda i trebala znati kakvo je stanje u Puli, na što Grubišić kaže kako ga ne čudi ponašanje države jer je ona i u nizu drugih kompanija mogla 'spasiti stvar' da je reagirala na vrijeme, ali vjerojatno nije jer je tako zadovoljila neke druge interesne skupine. 

Uljanik se još krajem devedesetih odrekao gradnje jednostavnih tankera kojima nije mogao konkurirati korejskim i kineskim brodograditeljima. Zahvaljujući tome uspio se othrvati krizi u koju su upala druga hrvatska brodogradilišta. Kao jedino zdravo veliko brodogradilište, Uljanik se uključio i u spašavanje 3. maja, jednog od četiri velika brodogradilišta koja su ušla u proces sanacije i restrukturiranja.

Premda je Uljanikova knjiga narudžbi dobro popunjena, rezultati ne ulijevaju povjerenje u stabilno poslovanje. Unatoč rastu poslovnih prihoda od 45 posto (na 1,93 milijarde kuna), pulska grupa lani je pretrpjela konsolidirani gubitak od 173 milijuna kuna. Pritom je negativni novčani tijek iz poslovnih aktivnosti dosegnuo čak 678 milijuna kuna.