Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci kliznuo je u veljači za 11,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 26,9 bodova. Njegova pozitivna vrijednost pokazuje da i dalje prevladavaju pozitivna očekivanja.

Veći je pad indeksa u veljači među zemljama srednje i istočne Europe, za 13,3 boda, zabilježila samo Rumunjska. I većina drugih zemalja u regiji bilježi lošija gospodarska očekivanja, pri čemu je izrazitije pogoršanje zabilježila još Češka, iskazano u padu odgovarajućeg indeksa za 9,1 bod.

Poboljšana su tek očekivanja za poljsko i tursko gospodarstvo, uz rast odgovarajućih indeksa za 9,3 odnosno 2,6 bodova.

Indeks za regiju srednje i istočne Europe u cjelini potonuo je 14,5 bodova, kliznuvši na minus 9,6 bodova, što znači da su prevladala pesimistična očekivanja.

Osjetno lošija i ocjena aktualnog stanja u Hrvatskoj

Stručnjaci su u veljači slabije ocijenili i aktualno stanje u hrvatskom gospodarstvu, pa je odgovarajući indeks ZEW-a i Erstea pao za 9,9 bodova u odnosu na siječanj, na minus 30,7 bodova. Negativna vrijednost indeksa znači da negativne ocjene prevladavaju u odnosu na one pozitivne.

Time je ocjena za hrvatsko gospodarstvo u veljači pogoršana najviše među zemljama u regiji. Lošiju ocjenu nego u siječnju dobila je još Slovačka, čiji je indeks pao 6,7 bodova.

Najviše se po ocjeni stručnjaka u odnosu na siječanj popravilo stanje u rumunjskom i mađarskom gospodarstvu, iskazano u skoku indeksa za 10,9 odnosno 9,5 bodova. Zamjetno je poboljšanje zabilježeno i u Turskoj, čiji je indeks uvećan za 6,4 boda.

U regiji u cjelini gospodarsko je stanje ocijenjeno gotovo nepromijenjenim u odnosu na siječanj, pa je odgovarajući indeks gotovo stagnirao, na minus 4,8 bodova, pokazalo je istraživanje ZEW-a i Erstea.