Premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac posljednjih su dana najavljivali kako se radi na reformi kojom će se povećati plaće građanima. Jutarnji list otkrio je neke detalje kako bi do toga trebalo doći
Porezno rasterećenje plaća koje priprema Ministarstvo financija, kako doznaje Jutarnji list, navodno bi se trebalo postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, manjim opterećenjem bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup te 'kozmetičkim' povećanjem osnovnog osobnog odbitka za 10 ili 20 eura. Autori članka navode kako osobe upućene u izradu ove porezne reforme naglašavaju kako još ništa nije u potpunosti odlučeno, jer je još uvijek više opcija koje se razmatraju.
U svakom slučaju, porezna reforma trebala bi rezultirati rasterećenjem dohotka, zbog čega bi od početka sljedeće godine svima porasle plaće, s naglaskom na zaposlenike s nižim primanjima. S obzirom na to da takvi zaposlenici ne plaćaju porez na dohodak, njihove se plaće mogu povisiti jedino rasterećenjem doprinosa ili smanjenjem prihoda lokalnih jedinica, navode iz Jutarnjeg.
Iako je Hrvatska udruga poslodavaca tražila da se vezano za doprinose za prvi mirovinski stup ide na njihovo smanjenje sa 15 na 13 posto, autori članka navode kako to neće biti slučaj, jer da se ministar financija odlučio za rješenje po kojem bi se određeni izdatak odbijao od bruto plaće i na njega se ne bi plaćali doprinosi. Kad je riječ o prirezima, koji su prihod lokalnih jedinica, išlo bi se na njihovo potpuno ukidanje, s time da bi se lokalnim jedinicama ostavila mogućnost da same određuju stopu poreza na dohodak, no o svemu tome tek će se razgovarati s Udrugom gradova i jedinicama lokalne samouprave.
Ako bi se ostvarila ideja o potpunom ukidanju prireza, to bi posebno pogodilo zagrebački vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem. Naime, Zagreb ima najvišu zakonom dopuštenu stopu prireza od 18 posto i prošle je godine tako ostvario 955 milijuna kuna, odnosno 126 milijuna eura. Ako se u obzir uzme činjenica da su ukupni gradski prihodi u prošloj godini bili oko 15 milijardi kuna, to bi značio gubitak od više od šest posto prihoda.