Odlukom Gradskog vijeća Rijeka je od nove godine smanjila stopu prireza i tako rasteretila prihode svojih građana. Iako su takvi potezi još uvijek rijetki u našim lokalnim upravama u zadnje vrijeme sve ih je više. Provjerili smo koji su gradovi u posljednje tri godine napravili najveće pomake u smanjenju fiskalnih davanja
Većina hrvatskih gradova i dalje zadržava prirez na dohodak kao jedan od stalnih i sigurnih proračunskih prihoda, ali sve je više onih koji se odlučuju odreći dijela ili cijelog prihoda od ovog nameta kako bi rasteretili svoje građane i poduzetnike.
U gradovima s visokim stopama, prirez je značajno financijsko opterećenje za građane. Primjerice, Zagrepčanin samac s prosječnom plaćom od 1256 eura, opterećenom rekordnim prirezom od 18 posto, u gradski proračun godišnje uplati oko 410 eura.
vezane vijesti
-
![Petrinjska gradska blagajna opustošena poput grada, ali ponovno uvode prirez. Uz to, vrijednu gradsku nekretninu morali su založiti da vrate dug državi]()
Petrinjska gradska blagajna opustošena poput grada, ali ponovno uvode prirez. Uz to, vrijednu gradsku nekretninu morali su založiti da vrate dug državi
-
![Poznati detalji povrata poreza za mlade, evo kad kreću isplate]()
Poznati detalji povrata poreza za mlade, evo kad kreću isplate
-
![Primorac o uvjetu za porezno rasterećenje dohotka: 'Ako budu to sposobni učiniti mi ćemo razmotriti daljnje mjere']()
Primorac o uvjetu za porezno rasterećenje dohotka: 'Ako budu to sposobni učiniti mi ćemo razmotriti daljnje mjere'
Prostor za smanjenje prireza otvorile su promjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave koje su osigurale povećanje proračunskih prihoda kroz sredstva fiskalnog izravnanja. Dodatna priliku za fiskalno rasterećenje pružaju EU fondovi, koji postaju sve značajniji izvor financiranja gradskih projekata.
U posljednje tri godine prirez je ukinulo ili smanjilo tridesetak gradova. Međutim, od četiri najveća, samo je Rijeka pristupila blagom poreznom rasterećenju. Nakon što je u 2022. snizila stopu s 15 posto na 14 posto, početkom ove godine srezala je prirez na 13 posto. Plan gradonačelnika Marka Filipovića je smanjenje prireza na 10 posto do kraja mandata.
Tko određuje visinu prireza i kako se naplaćuje?
Visinu prireza određuje predstavničko tijelo grada/općine, a plaćaju ga građani prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu. Maksimalne stope prireza propisane su zakonom. Za općine vrijedi maksimalna stopa od 10 posto, za gradove ispod 30.000 stanovnika 12 posto, za gradove iznad 30.000 stanovnika 15 posto. Zagreb ima ekskluzivno pravo na najvišu stopu od 18 posto koju i koristi ga od početka uvođenja ovog nameta. Prirez se naplaćuje na sve primitke podložne obvezi poreza na dohodak. Riječ je o plaći, mirovini, dohotku od obrta, slobodnih zanimanja i poljoprivrede, drugom dohotku, dohodak od kapitala i dohotku od imovine.
Zanimljivo je da je i Split najavio smanjenje prireza sa 15 posto na 9 posto od iduće godine, ali odluka Gradskog vijeća o tome je poništena.
Među većim gradovima, nekolicina je napravila radikalni iskorak potpunim ukidanjem prireza. Najveće rasterećenje postigao je Čakovec, koji je do 2021. naplaćivao prirez po stopi od 10 posto, a danas ga ne naplaćuje uopće.
Bjelovar je pod vodstvom gradonačelnika Darija Hrebaka u nekoliko navrata rezao stopu prireza, a sredinom 2020. je sasvim ukinuo taj namet. Početkom 2020. na takav korak odlučio se i Sinj kojeg vodi Miro Bulj. Među manjim gradovima s ukidanjem prireza mogu se pohvaliti Opatija, Vodice i Pleternica.
Danas oko četvrtina hrvatskih gradova funkcionira bez naplate prireza. Najčešće je riječ o gradovima koji imaju stabilne proračunske prihode iz ostalih izvora, primjerice od poreza na promet nekretnina, poreza na potrošnju, komunalnog doprinosa i komunalne nakade. Zanimljivo je da gradovi koji su ukinuli prirez uglavnom nisu pretrpjeli velike štete. Naprotiv, porezno rasterećenje u pravilu je rezultiralo rastom broja investicija i u konačnici povećanjem proračunskih prihoda.
Ipak, glavnina od 30 najvećih gradova, još uvijek građane oporezuje visokim stopama prireza od 10 ili 12 posto.
Uz spomenute veće gradove koji su prirez ukinuli u zadnje tri godine, od ranije ovaj namet ne naplaćuju Samobor, Koprivnica, Sveta Nedelja i Vukovar.
Uz Rijeku, za postupno smanjenje opterećenja odlučili su se Vinkovci, Karlovac, Varaždin, Požega i Slavonski Brod.
S druge strane, negativni primjer je Petrinja, koja je lani uvela prirez po stopi od 10 posto. Na takvu potez odlučila se ove godine i općina Lekenik.
