Česi su u tim godinama najzastupljeniji radnici u rudarenju metala: svaki drugi rudar je stariji radnik, Poljaci i Slovaci u zrelim godinama bave se zaštitarstvom i istražnim djelatnostima, Danci, Talijani i Finci u tim godinama najviše rade kao šumari i drvosječe, piše Slobodna Dalmacija dok stariji radnici u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji najviše rade u kućanstvima.

Hrvatska je treća najlošija članica Europske unije po ukupnoj zaposlenosti, a isto mjesto pripada joj i po zaposlenosti radnika od 55 do 64 godine. Po zaposlenosti starijih Hrvatska je bolja samo od dvije zemlje, i to od Grčke, koja jedina u cijeloj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godina, i Luksemburga.

Iako je nizak, rastući udio Europljana u dobi od 65 do 74 godine nastavio je raditi. Lani je tako bilo zaposleno više od jedne četvrtine (26 posto) ove dobne skupine u Estoniji, dok su stope iznad 15 posto zabilježene u Rumunjskoj, Litvi, Portugalu, Velikoj Britaniji, Irskoj, Švedskoj i Letoniji. U Hrvatskoj je zaposlenost starijih od 65 godina pala sa sedam posto u 2003. na 2,9 posto, a onih u dobi od 70 do 74 godine sa 7,3 na 2,1 posto.

Iz Eurostata navode da su lani ljudi u dobi od 55 do 74 godine činili gotovo petinu (19,4 posto) ukupnog broja zaposlenih u cijeloj Europskoj uniji. Taj je udio dosegao vrhunac u poljoprivredi, u kojoj je 30,3 posto svih radnika imalo između 55 i 74 godine. U sedam država članica EU-a poljoprivreda je bila vodeća djelatnost koja pruža rad ljudima u dobi od 55 do 74 godine, a u Portugalu je gotovo polovica ukupne radne snage u poljoprivredi u toj dobnoj skupini.

Radnici u dobi od 55 do 74 godine činili su 47,6 posto zaposlenih u usluzi građevinskih i krajobraznih djelatnosti u Litvi; 48,9 posto zaposlenih u stambenom zbrinjavanju u Estoniji; 50 posto zaposlenih u Češkoj imalo je od 55 do 74 godine u rudarstvu metalnih ruda, na Cipru je u toj dobi 60 posto zaposlenih u sanaciji i drugim uslugama gospodarenja otpadom; a 60 posto starijih radnika radi u kućanstvima u Belgiji.