Analiza Fininfa, koju potpisuje Hrvoje Njegovac, obuhvatila je sve subjekte koji su predali godišnje financijske izvještaje od 2016. do 2020. godine, koja je ujedno i zadnja godina za koju su dostupni izvještaji.

Broj subjekata koji su predali izvještaje u 2020. godini bio je oko 140.000, što predstavlja relativno povećanje od 19 posto u odnosu na 2016. godinu. Povećanje broja poslovnih subjekata je pozitivna pojava u svakoj godini, iako bi rast vjerojatno bio veći da se nije pojavila pandemija koronavirusa, koja je uvelike usporila cijelo gospodarstvo.

Naime, na grafikonu iznad je vidljivo kako je pandemija negativno utjecala na rast broja subjekata, odnosno smanjila stopu rasta broja subjekata koji su predali izvještaje u 2020. godini u odnosu na prethodna razdoblja. Tako je prosječan godišnji rast broja subjekata između 2016. i 2019. godine iznosio 5,2 posto, dok se u 2020. smanjio na 1,9 posto.

Bitna odrednica gospodarstva je svakako i broj osoba u radnom odnosu. U nastavku je prikazano kretanje broja zaposlenih u subjektima koji su predali financijske izvještaje u promatranom razdoblju.

Broj zaposlenih osoba u subjektima koji su predali izvještaje u 2020. godini iznosio je nešto više od milijun, što je relativno povećanje od 9,3 posto u odnosu na 2016. godinu. Vidljiv je izrazito pozitivan trend rasta broja zaposlenih u razdoblju od 2016. do 2019. godine (u prosjeku 3,2 posto godišnje). Kod kretanja broja zaposlenih došlo je do preokreta u 2020. godini, u kojoj je zamjetan negativan trend, pad broja zaposlenih u odnosu na 2019. godinu. Relativan pad broja zaposlenih srećom nije značajan (0,6 posto), što se u velikoj mjeri može pripisati isplaćivanju potpora za očuvanje radnih mjesta. U 2020. godini ukupno je prema podacima HZZ-a isplaćeno 8,27 milijardi kuna neto potpora, što iznosi 2,2 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske za 2020. godinu. Pad broja zaposlenih je negativna pojava, međutim taj pad bi neupitno bio znatno veći da nije bilo spomenutih potpora.

Poslovni prihod gospodarstva predstavlja iznos izdanih računa poslovnih subjekata za obavljane aktivnosti (najčešće su to prihodi od prodaje).

Poslovni prihodi svih subjekata koji su predali izvještaje u 2020. godini iznosili su oko 730 milijardi kuna, što je relativno povećanje od skoro 13 posto u odnosu na 2016. godinu. Važno je spomenuti i kako je kumulativna stopa inflacije za promatrano razdoblje iznosila 3,54 posto, stoga realan rast poslovnih prihoda iznosi nešto više od 9 posto. Kao i kod broja zaposlenih, izrazito pozitivan trend rasta poslovnih prihoda u razdoblju od 2016. do 2019. godine (u prosjeku 6,5 posto godišnje) prelama se u 2020. godini. Usporedimo li predpandemijske trendove broja zaposlenih i poslovnih prihoda s onima u 2020. godini, može se zaključiti kako je pandemija koronavirusa više utjecala upravo na poslovne prihode. Naime, oni su u razdoblju od 2016. do 2019. godine imali prosječnu stopu rasta od 6,5 posto godišnje, dok su 2020. godine pali za 6,8 posto.

Neto dobit gospodarstva prikazuje višak ukupnih prihoda nad ukupnim rashodima umanjen za porez na dobit, koje je gospodarstvo uspjelo ostvariti. Za razliku od ranije promatranih veličina, neto dobit je računovodstvena kategorija kojom se lakše može manipulirati, stoga valja biti oprezan prilikom njezine analize.

Neto dobit subjekata koji su predali financijske izvještaje u 2020. godini iznosila je nešto više od 20 milijardi kuna, što je relativno povećanje od čak 162 posto u odnosu na 2016. godinu. U 2017. godini su subjekti koji su predali izvještaje ostvarili negativan poslovni rezultat, odnosno poslovali su s gubitkom. Između 2017. i 2019. godine vidljiv je rast ostvarene neto dobiti i to po stopi od 682 posto s 2017. na 2018. godinu te 11,5 posto s 2018. na 2019. godinu. Razlog ovako velikim oscilacijama neto dobiti između 2016. i 2018. godine je tada najveća privatna grupa poduzeća u Republici Hrvatskoj, odnosno Agrokor. Tijekom 2017. godine kulminirali su veliki poslovni problemi Agrokor grupe, koja je zbog svog strateškog značaja, u velikoj mjeri utjecala na rezultate cjelokupnog gospodarstva. Subjektima iz Agrokor grupe je 2017. utvrđen neto gubitak u iznosu od skoro 26 milijardi kuna (u 2016. godini neto gubitak je iznosio oko 15,5 milijardi kuna). Kada bismo promatrali ovu veličinu bez utjecaja Agrokora, trend bi izgledao puno stabilnije, što je prikazano na grafikonu u nastavku.

Kao i kod broja zaposlenih i poslovnog prihoda, pandemija koronavirusa je pogodila neto dobit cjelokupnog gospodarstva, koja je pala s 2019. na 2020. godinu za 33,1 posto, znatno više od broja zaposlenih i poslovnih prihoda.

U nastavku je prikazano kretanje ukupne imovine i izvora financiranja subjekata koji su predali izvještaje u razdoblju od 2016. do 2020. godine.

Ukupna imovina promatranih subjekata u 2020. godini iznosila je nešto više od 1,22 bilijuna kuna, što predstavlja relativno povećanje od 10,4 posto u odnosu na 2016. godinu. Imovinu je moguće financirati vlastitim (kapital i rezerve) i tuđim (obveze) izvorima financiranja. Ukupna imovina je bila na približno istoj razini do 2018. godine, kada počinju značajnija ulaganja. U promatranom razdoblju, ukupne obveze bile su na približno istoj razini (oko 650 milijardi kuna) pa je i iz grafikona vidljivo kako je spomenuto povećanje ukupne imovine financirano primarno vlastitim sredstvima, odnosno vlastitim kapitalom i rezervama. Pandemija koronavirusa na ove veličine nije utjecala toliko snažno kao primjerice na one koje su promatrane ranije. Sve ranije promatrane veličine imale su pad u 2020. godini, dok se za ukupnu imovinu može reći da je ostala na približno jednakoj razini kao i 2019..

Osim na razini cijelog gospodarstva, analizirane veličine moguće je promatrati i kroz pojedine djelatnosti. U ovoj analizi smo promatrali trendove za 5 najvećih djelatnosti prema broju subjekata koji su predali izvještaje u 2020. godini. To su redom: Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (dalje: trgovina na veliko); Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića; Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (dalje: trgovina na malo); Gradnja zgrada; i Specijalizirane građevinske djelatnosti.

Kod svih 5 promatranih djelatnosti vidljiv je rast ili relativno stabilan broj subjekata koji su predali izvještaje između 2016. i 2020. godine. Iz ovih podataka može se zaključiti kako pandemija nije rezultirala značajnijim padom broja subjekata. Od promatranih djelatnosti, između 2019. i 2020. godine pad broja subjekata koji su predali izvještaje vidljiv je jedino u djelatnostima trgovine na veliko (1,6 posto) i trgovine na malo (1,3 posto).

Što se tiče broja zaposlenih, svih 5 promatranih djelatnosti imaju relativno stabilan ili blagi rast broja zaposlenih od 2016. do 2019. godine. Kao što smo napomenuli iznad, isplata potpora za očuvanje radnih mjesta je urodila plodom, budući da nije došlo do većeg pada broja zaposlenih u 2020. godini niti u promatranim djelatnostima. Djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića je jedina imala osjetan pad broja zaposlenih u 2020. godini u odnosu na 2019. od 8,8 posto. Ono što je također zanimljivo jest činjenica da je broj zaposlenih u trgovini na malo u istom razdoblju porastao za 4,4 posto.

Iz grafikona iznad vidljivo je kako su djelatnosti trgovine na veliko i trgovine na malo prihodovno dvije daleko najveće djelatnosti u gospodarstvu Republike Hrvatske. U 2020. godini poslovni prihod navedene dvije djelatnosti iznosio je nešto više od 30 posto poslovnog prihoda cijelog gospodarstva. Promatramo li ponovno kretanje poslovnih prihoda ovih 5 djelatnosti između 2016. i 2019. godine, vidljivo je kako su sve djelatnosti imale relativno stabilan iznos poslovnih prihoda ili njihov rast (najznačajniji je rast upravo u dvije ranije istaknute djelatnosti, gdje je poslovni prihod trgovine na veliko porastao za 18,9 posto, a trgovine na malo za 19,1 posto). Značajniji pad poslovnih prihoda u 2020. godini vidljiv je kod trgovine na veliko (4,2 posto) te kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (29,4 posto). Ove brojke nam dokazuju kako su pandemija koronavirusa i posljedično zatvaranje gospodarstva u 2020. godini rezultirali gubitkom gotovo 30 posto poslovnih prihoda djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (3,6 milijardi kuna) i time ju učinili djelatnošću koja je pandemijom najviše pogođena među 5 promatranih djelatnosti, a i općenito je jedna od koronavirusom najugroženijih djelatnosti na razini gospodarstva.

Promatra li se neto dobit najznačajnijih djelatnosti između 2016. i 2020. godine, vidljiv je relativno stabilan trend u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića, gradnje zgrada i specijaliziranih građevinskih djelatnosti. Od navedenih djelatnosti, jedino je kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića vidljiv pad vrijednosti u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Kao posljedica tog pada, ova djelatnost prvi puta u promatranom razdoblju godinu završava s gubitkom koji iznosi oko 400 milijuna kuna. Djelatnost trgovine na veliko u cijelom promatranom razdoblju ima relativno stabilan rast neto dobiti, dok djelatnost trgovine na malo izuzev 2016. i 2017. godine kada je poslovala negativno (primarno kao posljedica krize u Agrokor grupi gdje je veći udio povezanih poduzeća poslovao upravo u ovoj djelatnosti, a njihov gubitak je iznosio 2,3 milijarde kuna u 2016. i 4,4 milijarde kuna u 2017. godini), u razdoblju od 2018. do 2020. godine bilježi relativno stabilan poslovni rezultat. Temeljem toga može se zaključiti kako na navedene dvije djelatnosti nisu značajnije utjecali novonastali uvjeti te su ostvarile dobar poslovni rezultat. Razlog tome je u defenzivnoj prirodi ovih industrija koje generalno nisu značajno osjetljive na ekonomske cikluse.

Temeljem provedene analize osnovnih odrednica gospodarstva i najznačajnijih djelatnosti, vidljivo je kako je u razdoblju od 2016. do 2019. godine gospodarstvo Republike Hrvatske bilo u uzletu prema svim relevantnim promatranim veličinama. U 2020. godini javlja se pandemija koronavirusa koja je ostavila velik trag na cijelom gospodarstvu, a analiza je pokazala da su ostvareni poslovni prihodi i neto dobit veličine koje su bile najviše pogođene. Broj zaposlenih osoba je ostao relativno stabilan zahvaljujući isplatama potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim njihovu oportunost u kontekstu cjelokupnog gospodarstva bi trebalo analizirati zasebno. Investicije u imovinu su segment gospodarstva koji je pandemijom relativno slabije pogođen, a promatrajući pojedine djelatnosti, kao djelatnost koja je od najznačajnijih najviše pogođena pandemijom koronavirusa ističe se priprema i usluživanje hrane i pića.