Zimsko računanje vremena trajat će do 31. ožujka 2024., kada ćemo ponovno prijeći na ljetno računanje vremena.

Ljetno i zimsko računanje vremena trenutno provodi manje od 40 posto država svijeta. One koje će na cijelom svom teritoriju pomaknuti sat, a ne nalaze se u Europi i Sjevernoj Americi, su: Čile, Paragvaj, Kuba, Haiti, Egipat, Izrael, Libanon i Novi Zeland.

Na ljetno računanje vremena prelazi gotovo i cijeli SAD, Kanada i Australija, osim pojedinih saveznih država, odnosno pokrajina u njima. Na području SAD-a to su Arizona i Havaji, u Kanadi Yukon i Saskatchewan, a u Australiji Zapadna Australija, Queensland i Northern Territory.

Do pomicanja sata i uvođenja ljetnog računanja vremena došlo je zbog potrebe da se smanji trošak električne energije. Kako dan traje duže, imamo više prirodne svjetlosti i trošimo manje energije.

Oni koji se protive toj praksi ukazuju na poremećaj bioritma i posljedične štetne učinke na zdravlje, poput srčanog i moždanog udara. Istraživanja su također pokazala porast smrtonosnih prometnih nesreća zbog nedostatka sna u tjednu nakon promjene vremena.

Europska komisija je 2018. godine predložila ukidanje sezonskih promjena te usvajanje istog vremena cijele godine nakon javnih konzultacija u kojima je nekoliko milijuna europskih građana pozvalo na prestanak te prakse.

Planirano je da se satovi posljednji put pomaknu 2021. godine. Međutim Brexit i pandemija covida ostavili su malo vremena za raspravu o toj promjeni.

U lipnju 2021. Komisija je rekla da neće biti ukidanja ljetnog i zimskog računanja vremena u 'narednim godinama'.