Izvrstan je to rezultat ako se uzme u obzir da je u 2015. godine Ina bila u gubitku 1,33 milijarde kuna. Kako je nepovoljan trend prevladan? Kao prvo, u prošloj godini Ina nije imala značajnijih otpisa i smanjenja vrijednosti, dok su istovremeno ostali ključni pokazatelji bilježili rast.

Drugo, za dobar rezultat na kraju godine dijelom je zaslužan program optimizacije troškova, koji je u kombinaciji sa širenjem poslovanja rezultirao stabilnom bilancom, koja je pak, temelj svih budućih ulaganja.

INA je samo lani uložila 1,6 milijardi kuna što je golem iznos uzme li se u obzir nepovoljno poslovno okruženje. U zadnjih deset godina INA je uložila 24 milijarde kuna u razvoj temeljnih djelatnosti, a pritom treba imati na umu da su tri četvrtine tog novca uložene u Hrvatsku.

Velike investicije su se višestruko isplatile: INA je u zadnjih pet godina izvezla robe vrijedne 37 milijardi kuna, neto dug tvrtke (koji iznosi 2,5 milijarde kuna) smanjen je na četvrtinu u odnosu na razine duga iz 2010. Samo lani, neto dug je smanjen 17 posto. Omjer duga i kapitala u Ini smanjen je na 19,1 posto.

Najveći motor Inina rasta te glavni generator novca je sektor Istraživanja i proizvodnje. Tijekom 2016. godine, povećali su domaću proizvodnju nafte za 12 posto. U odnosu na 2013. godinu, proizvodnja nafte porasla je impresivnih 40 posto te je sada na razinama iz 2009. Za to su također zaslužna pojačana ulaganja – tijekom proteklog desetljeća INA je na istraživanje i proizvodnju potrošila 14 milijardi kuna.

Porasla je i maloprodaja – nakon konsolidacije bosansko-hercegovačkog Energopetrola u rezultate Ine broj maloprodajnih mjesta povećan je na 495, prodaja je ukupno rasla šest posto, dok je prerada lani rasla devet posto.

Oko rafinerijskog poslovanja, pod čijim su okriljem rafinerije Rijeka i Sisak, u hrvatskoj se javnosti najviše lome koplja. Rezultat te djelatnosti, čiji je puni naziv 'Rafinerije i marketing', porastao je treću godinu zaredom.

Međutim, unatoč rastu prerade, rafinerijsko poslovanje je glavni uteg za ukupni rezultat. Samo lani Rafinerija nafte Sisak povukla je 194 milijuna kuna gotovine, dok je njeno poslovanje smanjilo dobit iz osnovne djelatnosti za 264 milijuna kuna.

Zato, podsjećaju u Ini, treba razmisliti o promjeni operativnog modela rafinerijskog poslovanja. Upozorili su na to i savjetnici konzultantske kuće Deloitte koji su angažirani kako bi Ini pomogli u projektu identificiranja novog modela rafinerijskog poslovanja. Drugim riječima, mora se pronaći način na koji će Rafinerija nafte Sisak prestati s gomilanjem gubitaka.

S druge strane, Rafineriju nafte Rijeka čeka projekt budućnosti. U jesen ove godine očekuje se završetak tehničko-tehnološkog projekta FEED, kao i glavnog projekta za postrojenje za obradu teških ostataka. S procijenjenom vrijednosti od oko tri milijarde kuna to je ne samo jedna od najvećih investicija u povijesti Ine, nego i jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj ikad.