Njemačkom gospodarstvu treba poticaj, a veliku ulogu u pokretanju gospodarskog motora igraju srednja poduzeća. Ekonomisti i pravnici su se u godišnjem izvješću Zaklade za obiteljska poduzeća pozabavili pitanjem kako Njemačkoj ponovno osigurati prosperitet. Predsjednik Instituta Ifo Clemens Fuest predstavio je osam koraka koje Njemačka treba poduzeti.

1. Smanjenje birokracije i porezna reforma

Procjenjuje se da birokratski troškovi u njemačkom gospodarstvu na godišnjoj razini iznose oko 65 milijardi eura. Savezna vlada je doduše u ožujku usvojila nacrt četvrtog zakona koji bi trebao osigurati birokratsko rasterećenje od gotovo milijardu eura, a knjigovodstveni spisi trebali bi se čuvati osam umjesto deset godina.

No što takve mjere znače ako se stalno donose novi propisi s dodatnom birokracijom. To je vidljivo na primjeru planova ministrice iz redova Zelenih Lise Paus – otvorit će se 500 novih administrativnih radnih mjesta za novi projekt dječje socijalne pomoći. Zbog toga se ovih dana zaoštrava retorika i među koalicijskim partnerima iz redova FDP-a. Takve novotarije koštaju i vremena i novca. Prema nacrtu zakona, vlada planira potrošiti 2,4 milijarde eura za 'novi dječji doplatak', a četvrtina tog iznosa namijenjena je za administraciju.

2. Povećanje ulaganja u infrastrukturu i digitalizaciju

Digitalizacija bi mogla rezultirati birokratskim rasterećenjem, stoga je jako bitno prošiti optičku mrežu (vrsta podatkovne komunikacijske mreže koja omogućuje prijenos podataka velikom brzinom). Njemačka je već trebala biti u potpunosti pokrivena optičkom mrežom, no stručnjaci smatraju da će sadašnjim tempom trebati dva desetljeća da se dosegne 70 posto pokrivenosti. A tu su i dodatni troškovi za kućanstva jer sve manji broj ljudi želi izdvojiti novac za ovu internetsku vezu. Neki stručnjaci za telekomunikacije sugeriraju da vlada promovira 'optiku' na sličan način kao električne automobile.

3. Jačanje tržišta rada

Demografske promjene dovele su do nevolja na njemačkom tržištu rada. Generacija baby boomera polako odlazi u mirovinu, a nadolazeće generacije ne mogu popuniti tu prazninu. Kvalitetnih radnika nedostaje u svim područjima. Stoga je potrebno stvarati nove poticaje na tržištu rada. Šef Instituta Ifo Fuest ističe tri točke.

S jedne strane treba poboljšati koordinaciju različitih socijalnih transfera, uključujući naknade poput građanskog i dječjeg doplatka. U prijevodu, treba potaknuti radno sposobno stanovništvo na rad, a ne na letargično primanje socijalne pomoći.

Takve građane treba sankcionirati, ali pritom treba imati uravnotežen pristup. Ne treba ljude ni tjerati da pošto-poto rade u lošim radnim uvjetima.

Dodatni poticaj bila bi reforma poreza na dohodak. Zbog utjecaja inflacije na taj porez moglo bi doći do povećanja poreznih davanja pa ministarstvo financija planira porezno rasteretiti građane.

Treća točka je pak jednostavnija integracija strane radne snage na tržište rada. Zakon o kvalificiranoj imigraciji korak je u tom smjeru, ali nije dovoljan. Kritičari se boje da je još uvijek previše birokratiziran te da mnogi okvirni uvjeti rada u Njemačkoj nisu atraktivni.

4. Povećanje proizvodnje

Njemačka proizvodnja osjetno je pala u posljednjih nekoliko desetljeća. Dok je 1970-ih porasla za oko pet posto, u novije vrijeme godišnje raste manje od jedan posto. Strukturni je to problem koji koči gospodarski rast. No proizvodnju se može ponovno potaknuti promicanjem inovacija i korištenjem novih tehnologija, kao i promicanjem istraživanja i razvoja. Važnu ulogu tu imaju i startupi, kojima treba olakšati pristup tržištu.

Posebno treba ojačati srednja poduzeća jer imaju vjerojatno ključnu ulogu u Njemačkoj kao poslovnom miljeu. Samo tzv. skriveni šampioni – srednje velike tvrtke koje su i nišni tržišni lideri – zapošljavaju 1,16 milijuna ljudi. Fuest u svojoj analizi piše da je ovo dokaz značajnog ekonomski relevantnog potencijala. Pored toga, mnoge tvrtke još imaju priliku postati ti skriveni šampioni, no za to se moraju poboljšati osnovni uvjeti za poduzetničku aktivnost.

5. Sigurna opskrba energijom

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Njemačka je prestala dobivati ruski plin, što je gospodarstvo dovelo do problema. Cijene energije su rasle, prirodni plin postao je rijedak te je prijetila njegova nestašica. A LNG je skuplji kao alternativa. Njemačka tako postaje sve manje atraktivna za tvrtke koje troše puno energije. Stoga je ključno povećati i proširiti opskrbu, naravno u okvirima obnovljivih izvora energije. Moraju se brže i lakše izdavati dozvole za vjetroturbine, što je proces koji trenutačno traje i po dvije godine, a treba osigurati i prostor za njih.

6. Cijene ugljika u srcu dekarbonizacije

Dekarbonizacija Njemačke napreduje, ali sporo. Zato Fuest smatra da joj treba pristupiti manje dirigirano i fragmentirano te se koncentrirati na cijene emisija ugljičnog dioksida.

7. Vanjska trgovina

Njemački izvozni motor lani je zastao. Prema preliminarnim podacima, vrijednost izvezenih roba pala je za 1,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Većina izvoznih sektora stoga očekuje pad izvoza, između ostalog automobilska, strojarska i elektrotehnička industrija. Kako bi se ponovno potaknuli izvoz i uvoz, moraju se pogurati i novi vanjskotrgovinski sporazumi. Fuest kao primjer navodi Mercosur, koji bi stvorio jedno od najvećih područja slobodne trgovine na svijetu – i to između EU-a i Južne Amerike. Time bi se, između ostalog, mogla smanjiti i ovisnost o Kini.

8. Preispitivanje prioriteta državnih financija

Proračun za 2025. trenutačno izaziva nove prijepore u vladajućoj semafor-koaliciji. No Fuest javne financije smatra najzrelijima za reformu, a naglasak stavlja na preraspodjelu potrošnje. Treba stvoriti više prostora za potrošnju u područjima obrane, infrastrukture i obrazovanja.

Pritom spominje i reformu sustava socijalne sigurnosti. Kao primjer navodi vezu između dobi za odlazak u mirovinu i očekivanog životnog vijeka. Prema najnovijem izvješću njemačke vlade, u državnoj će riznici u budućnosti nedostajati 194 milijarde eura jer Njemačka nije spremna za starenje stanovništva. Iako je vlada u ožujku pokrenula novi mirovinski paket, to dugoročno ne rješava problem, a povećanje dobi za odlazak u mirovinu moglo bi ga donekle riješiti.